Hortenzija u cvatnji

U lipnju zasučite rukave

RADOVI NA OTVORENOM

POVRTNJAK

KONTINENTALNO PODRUČJE
Sije se: cikla, endivija, grah mahunar, korabica, mrkva, poriluk, radič, rotkva, salata
Sadi se: cvjetača, kelj kasni, kelj pupčar, kupus, poriluk, rajčica, paprika, salata

MEDITERANSKO PODRUČJE
Sije se: artičoka, brokula, cikla, cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kupus zimski, kelj pupčar, mrkva, peršin, radič, raštika, salata
Sadi se: paprika, patlidžan, rajčica

RADOVI U POVRTNJAKU
– pinciranje rajčica, krastavaca, dinja
– vezanje rajčice uz kolac
– podupiranje krastavaca uz armaturu
zalijevanje
– okopavanje
– prihranjivanje
– postavljanje žutih ljepljivih ploča
– pojačana zaštita od bolesti i štetnika

UKRASNI VRT

  • Svakim su danom temperature zraka sve više i više. Vrijeme je ovo u kojem biljkama svakodnevno treba osigurati dostatne količine vode. Biljke zasađene u vrtu lakše će podnijeti jedan dan bez vode nego one zasađene u teglama na terasi. Zato o njihovu zalijevanju vodite posebno računa. Najbolje je zalijevati rano ujutro, odnosno kasnije navečer. Ako se pak zemlja u loncima previše zasušila, najbolje je cijeli lonac potopiti u veću posudu s vodom. Neka tako ostane sve dok se na površini vode ne prestanu pojavljivati mjehurići.

 

  • Kako bi spriječili nepotrebno i štetno isparavanje vode iz tla, na vrijeme malčirajte gredice sa ukrasnim biljem. Jedan od najkvalitetnijih malčeva jest onaj od usitnjene kore drveća. Optimalan se učinak dobiva slojem malča debljine oko 5 centimetara. Ne zaboravite prije prekrivanja tla slojem malča, obogatiti tlo organskim gnojivom sa visokim udjelom dušika, budući mikroorganizmi rastvarajući koru drveta troše dušik iz tla.

 

  • Visoke trajnice mogu stradati pod naletima vjetra, ili pod teškim teretom kišnih kapi nakon ljetnih pljuskova. Kako bi to spriječili na vrijeme ih poduprite. Upotrijebite specijalne rešetke koje ćete pronaći u vrtnim centrima, a dobro će doći i nekoliko štapova uz koje se vrpcom privežu stabljike visokih vrsta.

 

  • Vrijeme je da podijelite đurđice koje su svojim prekrasnim cvjetovima uljepšavale vrt u travnju i svibnju. Nakon što im lišće požuti i uvene, štihačom otkopajte grumen i podijelite ga na nekoliko dijelova. Svaki dio presadite na novo mjesto u vrtu ili ga poklonite prijateljima. Prilikom izvođenja ovih radova koristite rukavice, budući je đurđica otrovna, pa njeni sokovi mogu izazvati iritaciju kože.

 

  • Zimzeleno grmlje još od ranog proljeća tjera mlade izdanke, tako da je do sada već vjerojatno izgubilo svoju lijepu formu. Kraj lipnja je idealno vrijeme za «dovođenje u red» razbujalih živica ili grmova oblikovanih u razne forme. Nakon orezivanja biljke prihranite.

 

  • Mnogo je cvjetnih vrsta koje su do sada već ocvale. Kako bi postigli da one još jednom procvjetaju odrežite ocvale cvjetne stapke 10-20 centimetara od tla. Nakon orezivanja biljke prihranite kako bi imale dovoljno snage za tjeranje novih izdanaka. Vrlo će brzo biljke potjerati nove cvjetne stapke, no imajte na umu kako druga cvatnja nije nikada tako bogata kao prva.

 

  • Ljetne balkonske vrste zasađene u svibnju ili ranije, treba započeti prihranjivati. Činite to jednom tjedno otopinom tekućeg gnojiva za cvatuće vrste. Možete upotrijebiti i sporo opuštajuće gnojivo u granulama. Prihranjivanje je potrebno i trajnicama koje cvjetaju u jesen.

 

  • U lipnju se siju neke dvogodišnje cvjetne vrste, primjerice zvončić ili šeboj. Posijte ih na gredicu obogaćenu kompostom. Sjetvu je bolje obaviti u plitke brazdice, koje nakon sjetve treba zatrpati, nego omaške po cijeloj površini. Kako bi spriječili ptice da se pogoste sjemenom, gredicu prekrijte granama ili mrežom. Nakon što se razvije prvi par pravih listića, biljke prorijedite tako da razmak između njih bude 3 centimetra. U jesen, nakon što biljke dovoljno ojačaju treba ih presaditi na stalno mjesto u vrtu.

 

  • Svi oni koji do sada još uvijek nisu obogatili svoje vrtove, terase ili balkone ljetnim cvjetnim vrstama, još uvijek imaju vremena za to. Ipak, budući je sada sunce jako, sadite rano ujutro ili kasnije poslijepodne, a posađene biljke prvih nekoliko dana obavezno treba zasjeniti mrežom, ili najjednostavnije, novinskim papirom.

 

  • Od prošlogodišnjih krizantema sada možete dobiti mnogo novih biljaka koje će cvjetati ove jeseni. Po 2-3 vršne reznice posadite u pojedinačne posude ispunjene propusnim supstratom. Uz redovito orošavanje, vrlo će se brzo zakorijeniti. Nakon što mlade biljčice započnu s rastom, redovito im otkidajte vrhove kako bi se postigao grmoliki rast, odnosno kako se biljke ne bi previše izdužile.

 

  • Posađenim fuksijama, surfinijama ili verbeni uklanjajte vrhove kako bi postigli grmolik rast. Puštanjem izboja da slobodno rastu, dobit ćete biljke sa tek nekoliko izduženih grana, koje nipošto nisu nalik onima kod susjeda.
  • Velik je broj cvjetnih vrsta koje u ovo vrijeme neumorno cvjetaju. Kako bi ta cvatnja potrajala što duže, potrebno je redovito uklanjati ocvale cvjetove, budući se na taj način sprječava nepotrebna tvorba sjemena koja iscrpljuje samu biljku. Vrstama koje na izbojima razvijaju brojne cvatove, odrežite cijele izboje.

 

 

 

  • S porastom temperature zraka, raste i opasnost od napada brojnih štetnika i uzročnika bolesti. Redovito kontrolirajte svoje biljke, kako bi na vrijeme uočili kako s njima nešto nije u redu, te kako bi pravovremeno primijenili neko od zaštitnih sredstava. Kod početnih zaraza primijenite neko priručno sredstvo (biljne pripravke), a ako je zaraza jaka, posavjetujte se sa stručnjakom i upotrijebite kemijska sredstva.

 

  • Redovita košnja uz svakodnevno zalijevanje, osnovni su radovi na ljetnom održavanju travnjaka. Ljeti travnjak treba kositi redovito, ponekad i dva puta tjedno. Pri tom visina košnje treba biti umjerena. Ne smije se kositi ni prenisko, ali ni previsoko. Neka vlati trave budu duge oko 4 centimetra.

SOBNO BILJE

Redovito zalijevanje

S dolaskom ljetnih vrućina jedna od najvažnijih mjera u njezi sobnog bilja jest pravilno i pravovremeno zalijevanje. Tijekom ljetnih mjeseci treba to činiti gotovo svakodnevno, izuzev naravno onih vrsta koje preferiraju nešto suši supstrat (kaktusi primjerice).

Prihranjivanje

U ljetnim mjesecima potrebno je i redovito prihranjivanje sobnih biljaka. Činite to svaka dva tjedna specijalnim gnojivima za lončanice. Imajte na umu kako se cvatuće i lisnate lončanice ne prihranjuju istim gnojivima, već je za svaku pojedinu skupinu potrebno upotrijebiti posebno gnojivo. Biljke koje su u proljeće presađene u svjež supstrat nije potrebno prihranjivati mjesec – dva.

Kod nekih sobnih biljaka, kao hibiskusa npr., tijekom ljeta dolazi do pojačanog žućenja listova. Najčešće nije riječ ni o kakvom napadu bolesti i štetnika, već se radi o pojavi znanoj pod nazivom kloroza. Simptomi su kloroze žućenje listova, dok lisne žile i dalje ostaju zelene. U ovim je slučajevima biljke potrebno tretirati željeznim preparatima i to svakih nekoliko tjedana.

Bolesti i štetnici

S porastom temperatura dolazi i do pojačane pojave biljnih bolesti i štetnika, na svom, pa tako i na sobnom bilju. Zato je vrlo važno redovito pregledati biljke kako bi se na vrijeme uočila njihova prisutnost. Kod manjih zaraza štetnicima pomoći će mehaničko odstranjivanje komadićem vate, dok će za jačih napada biti potrebno suzbiti kemijsko suzbijanje.

Možete učiniti i…

  • Mnogim je vrstama, primjerice palmama i papratima osim redovitog zalijevanja potrebno redovito i orošavati listove budući su to vrste koje za uspješan rast i razvoj trebaju i visoku zračnu vlagu. Povremeno ih možete i istuširati finim mlazom, ili za blagih ljetnih kiša iznijeti na otvoreno.
  • Mnoge vrste sobnog bilja izvrsno će reagirati ako ih početkom lipnja, a u toplijem klimatu i nešto ranije, iznesete na otvoreno. Vodite pri tom računa gdje ih smjestiti. Nekim će sobnim biljkama odgovarati boravak na sunčanom ili polusjenovitom mjestu, dok će drugima odgovarati potpuna sjena.
  • U staklenicima i zimskim vrtovima tijekom ljeta vladaju velike vrućine. Zato je staklene stjenke potrebno zasjeniti papirom ili krečom, kako jako sunce ne bi spržilo listove biljaka. Također je potrebno osigurati i dobru provjetrenost, pa je potrebno redovito prozračivati ove prostorije. Ipak pripazite da biljke ne bi bile na direktnom propuhu od kojeg bi također mogle stradati.
  • Ako ste od prošle godine sačuvali božićnu zvijezdu i u proljeće ju presadili u svjež supstrat, sada započnite sa redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem. Smjestite ju u vrt na sjenovito mjesto, gdje će se do jeseni dobro razviti.
  • Niste li u proljeće, još uvijek možete razmnožiti neke vrste sobnog bilja. Tako stabljičnim reznicama možete razmnožiti ukrasnu koprivu, peperomiju ili fuksiju, a dijeljenjem  spatifilum, ukrasnu šparogu.