Ljeti se na mnogim biljnim vrstama primjećuje intenzivno žućenje listova, najprije onih mladih, tek razvijenih. Na takvim listovima jedino lisne žile ostaju izrazito zelene boje. Ako primijetite ove simptome, kloroza je vjerojatni uzrok. Klorozu najčešće uzrokuje nedostatak nekog hranjiva, iako može nastati i kao posljedica lošeg gospodarenja tlom, napada štetnika i dr. Najčešća je željezna kloroza, koja nastaje kao posljedica nedostatka ovog mikrohranjiva. Željezo je izuzetno bitno za održavanje normalnih funkcija biljke, jer sudjeluje u brojnim staničnim procesima, od fotosinteze, tvorbe klorofila do iskorištenja brojnih drugih korisnih elemenata, pa je vrlo važno klorozu uočiti na vrijeme.
Do manjka željeza u biljkama dolazi ponajprije na alkalnim tlima, bogatima vapnom i glinom, kojima je pH reakcija veća od 7, iako je moguća njena pojava na neutralnim, ali i kiselim tlima. Kloroza se često javlja i na biljkama koje su sađene na površinama gnojenim nezrelim stajskim gnojem, pa njegovu primjenu treba izbjegavati.
Kloroza na biljkama u posudama
Posebno od kloroze “pate” neke biljke zasađene u posudama, koje se zalijevaju vodovodnom vodom. Naime, u mnogim područjima je voda iz vodovoda tvrda, bogata kamencem, koji sprječava normalno usvajanje željeza iz tla. Zbog toga se ljeti primjećuje pojačano žućenje listova hibiskusa, petunije, bugenvilije i mnogih drugih vrsta.
Na klorozu su osjetljive i voćne vrste, najčešće citrusi, mnoge vrste bobičastog voća, vinova loza. Također, kloroza je česta i na fotiniji, vrsti čestoj u živicama.
Najjednostavniji način brzog djelovanja u slučaju pojave kloroze je primjena preparata na bazi željeza i to folijarno – preko lista ili zalijevanjem kako bi biljka upila potrebna hranjiva preko korijena. Brži se učinak postiže kod folijarne primjene.
Redovita gnojidba
Najučinkovitije je preventivno djelovanje, zalijevanje biljaka tekućim hranjivima koja među ostalim elementima sadrže i željezo (Fe) i to na tjednoj osnovi. Biljke u vrtu uravnoteženo gnojite, a tlo prije sadnje svakako korigirajte kako bi ste mu smanjili alkalnost. Dodavanjem organske tvari, poput treseta, humusa ili komposta, osim što ćete smanjiti pH tla, u isto ćete vrijeme popraviti i njegovu teksturu te ga učiniti prozračnijim, time i boljim za uzgoj svih vrsta.