Od početka proljeća pa sve do u jesen u vrtovima, ali i u kućanstvu ima i više nego dovoljno bio otpada kojeg na vrlo jednostavan način možemo pretvoriti u visokovrijedno bio gnojivo kojim ćemo moći obnoviti vrtno tlo.
Kompost pomaže kod stvaranja mrvičaste strukture tla koja je idealna za uzgoj svih biljnih vrsta, pomaže zadržavanju vode u tlu, a time i njenom boljem gospodarenju, a povoljno djeluje i na plodnost tla.
U tlima koja su bogata kompostom dolazi do boljeg vezivanja hranjiva, a njihova iskoristivost je u ovakvim tlima znatno viša.
Zato sav oplijevljeni korov, sve grančice orezanog drveta ili grma, svaki otpali list stavite na kompostnu hrpu i pričekajte da sa radom započnu milijuni sićušnih mikroorganizama koji će sav biljni otpad preraditi u kvalitetan kompost.
Kako bi ste proizveli kvalitetan kompost, nužno je pridržavati se i nekih pravila.
Odabir mjesta za kompostnu hrpu
Mjesto na kojem ćemo smjestiti kompostnu hrpu treba biti na polusjenovitom položaju, zaštićenom od jakog vjetra.
Podizanje komposišta na previše osunčanim površinama nije preporučljiva, budući je na takvim mjestima zbog jakog isušivanja, proces proizvodnje komposta znatno usporen.
Dno kompostne hrpe nikako ne smije biti betonirano, obloženo pločicama ili drugim umjetnim materijalima, već mora biti direktno na tlu kako bi se omogućio nesmetan pristup raznim mikroorganizmima, kišnim glistama i ostalim organizmima iz tla.
Kompostna se hrpa može jednostavno slagati na gomili, ili se za nju mogu izgraditi posebni spremnici od drvenih dasaka, EUR paleta, sazidati od cigle, a danas se u trgovinama mogu kupiti i već gotovi spremnici za odlaganje organskog otpada.
Kako proces razgradnje organskog otpada u kompost traje otprilike godinu dana, dobro je u vrtu uvijek na raspolaganju imati dva spremnika za kompost. Jedan iz kojeg će se vaditi gotov kompost, a drugi u koji će se odlagati ovogodišnji biljni ostatci.
Što sve može u kompostnu hrpu?
Kao što smo već naveli, u kompostnu hrpu mogu dospjeti svi biljni ostatci ostali nakon orezivanja, plijevljenja, košnje. No osim organskog otpada iz vrta, na kompostnu hrpu možemo baciti i dobar dio bio otpada iz kućanstva.
U prvom redu ostatke povrća, voća, ljuske jaja, vrećice od čaja, talog od kave. U kompostnu hrpu u manjim se količinama mogu dodati i slama, piljevina, karton, a poželjno je dodavanje gnojiva domaćih životinja (kravlji, ovčji, gnoj peradi). Izbjegavati treba dodavanje kore agruma.
Valja napomenuti kako sav ovaj organski otpad prije stavljanja na kompostnu hrpu treba prethodno usitniti. Kod kompostiranja većih količina otpada moguće je upotrijebiti mini sjeckalice, no manje količine možemo usitniti i običnim vrtnim škarama.
U kompostnu hrpu nikako ne bi smjeli dospjeti ostatci kuhane hrane i mesa, budući bi isti privukli štetne glodavce.
Također u kompostnu hrpu ne smijemo stavljati ni biljne dijelove zaražene štetnicima ili uzročnicima biljnih bolesti, osjemenjene korove, te metal, staklo, plastiku.
Slaganje slojeva u hrpi
Kao što je već rečeno, kompostna hrpa se slaže direktno na tlo, pri čemu se kao idealna podloga preporučuje dobro nabijeno glineno tlo.
Prvi sloj koji se slaže jest od materijala koji dobro upijaju vodu, kakav je npr. slama, otpalo lišće itd.
Na ovaj sloj dolazi sloj usitnjenog ostalog biljnog materijala (ostatci povrća, korova, pokošena trava i sl.) u debljini od 20 centimetara, a na njega dolazi sloj vrtnog tla debljine 10 centimetara.
Ponavljajući slojeve, gradimo kompostnu hrpu do konačne visine.
Kako bi se brže potakao rad mikroorganizma i razgradnja biljnog materijala, preporučljivo je dodavanje tvari koje će potaknuti razgradnju, kao primjerice stajski gnoj, vapno.
Preporučuje se dodavanje oko 3 kg ovih tvari po prostornom metru komposta.
Kompostnu je hrpu potrebno i redovito polijevati vodom. Pri tom hrpu ne smijemo prezasititi vodom, već navlažiti toliko da voda ne curi kada u šaci stisnemo kompost.
Nakon što smo hrpu složili, nakon otprilike tri mjeseca ju je potrebno vilama prebaciti kako bi se proces razgradnje ubrzao.
Godinu dana od završetka formiranja hrpe, kompost je spreman za primjenu.
Njime možemo oplemeniti povrtne ili cvjetne gredice, razasuti ga pod drvećem ili grmljem, gdje će služiti i kao odličan malč.
Pospješivanje procesa razgradnje
Već smo spomenuli kako će razgradnju bio materijala potpomoći dodavanje stajskog gnoja, vapna. Također, danas je moguće kupiti i pripravke namijenjene pospješivanju procesa nastanka komposta.
No, stoljećima se već koristi i jedna dobro prokušana metoda ubrzavanja razgradnje komposta. Riječ je o prelijevanju hrpe, gnojnicom od koprive. Priprema se na način da se 1 kg svježe, isjeckane koprive namoči u 10 litara vode. Uz svakodnevno miješanje otopina se ostavi na suncu nekoliko dana, dok ne provrije. To primjećujemo po pojavi mjehurića na površini, te po neugodnom mirisu koji se za vrenja razvije. Kada prestane vrenje (kada više nema mjehurića na površini), nerazrijeđenu otopinu prelijemo po hrpi.