Artičoka (lat. Cynara scolymus) je biljka koja se i danas uzgaja u mnogim vrtovima našeg priobalja, dok je u plantažnom uzgoju kod nas rijetko prisutna. Pravi gurmani s nestrpljenjem očekuju sredinu proljeća kada se na našim tržnicama nude cvjetne glavice ovog izuzetnog povrća.
Artičoka je vrsta koja se u našem klimatu uzgaja kao višegodišnja kultura, koja će na istom mjestu, bez problema uspijevati godinama. Doduše, zbog stalnog stvaranja novih izboja, biljka se kontinuirano pomlađuje.
Imate li namjeru u svom vrtu uzgojiti artičoku, uzgoj počinje sjetvom sjemena ili češće iz korijenskih reznica kojima se uspješno razmnožava.
Uzmite od susjeda nekoliko korijenskih reznica
Uzgoj iz korijenskih reznica je brži put kojim ćemo za kratko vrijeme dobiti biljke koje donose plod. Korijenske reznice se uzimaju već od kraja veljače sa matičnih biljaka kojima je potrebno dobro odgrnuti korijen, rastresti ga od tla i potom rezati reznice dužine 10-ak centimetara na kojima se nalaze spavajući pupovi. Tako otkinute reznice sade se direktno na mjesto na kojem će rasti.
Drugi način je sjetvom sjemena. Preporuka je kupovati certificirano sjeme, s obzirom da jedino takvo jamči da će niknute biljke biti upravo željene sorte.
Sjetva sjemena vrši se krajem ljeta ili početkom jeseni, direktno na stalno mjesto. Pri tom treba imati na umu kako artičoke zahtijevaju dosta prostora pa je razmak između redova oko 1 metra, a razmak biljaka u redu oko pola metra. Isti razmak vrijedi i kod sadnje korijenskih reznica.
Priprema terena za sadnju
U svakom slučaju, prije same sadnje potrebno je dobro pripremiti tlo na kojem će rasti. A tlo mora biti srednje teško, dobro drenirano i neutralne reakcije. Nije li vaše tlo takvo, pred sadnju ga korigirajte dodavanjem organske tvari, treseta ili vapna. Sama obrada tla provodi se do dubine od 40-ak cm.
Oko artičoke nema previše brige tijekom uzgoja. Tek će biti potrebno povremeno ju okopati i redovito plijeviti travu kako ne bi zagušila nasad. S obzirom na vrijeme kada dospijeva za berbu, artičoku nije potrebno zalijevati, budući da se tijekom zime u tlu uskladište dovoljne količine vode. Ipak, ukoliko je zima bila suha, a sušno se razdoblje nastavi i u proljeće, potrebno je izvršiti navodnjavanje svaka 2 tjedna.
Artičoka se bere u fazi dok su cvjetni pupovi još mladi i u potpunosti zatvoreni. Kako se u vrlo kratkom roku cvjetne glavice počnu otvarati, berbu treba provoditi svakodnevno, i to otkidanjem glavica škarama.
Glavice se u hladnjaku mogu čuvati nekoliko dana. Stajanjem listići u cvjetnoj glavici otvrdnu.
Od artičoke se jede središte cvjetne glavice sačinjeno od vrlo mladih listova. Inače se radi o vrlo ljekovitoj biljci iz čijih se listova dobivaju ekstrakti namijenjeni prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, a iz sjemenki bogatih uljem i vrlo korisno ulje artičoke, također primjenjivo u farmaceutskoj industriji.
Svježa se artičoka priprema kuhana s graškom i bobom, a moguće ju je konzervirati kiseljenjem.
