Uzgoj na otvorenom

Fuksija – odličan izbor za sjenovite položaje

Fuksija ili kako ju nazivaju "Cvijet s podsuknjom" omiljena je ljetna cvjetnica, koja bojama i oblikom cvijeta nikoga neće ostaviti ravnodušnim

Predstavljamo vam još jednu omiljenu ljetnu cvjetnicu. Riječ je o fuksiji, starinskoj cvatućoj trajnici koja je krasila vrtove naših baka. Možda je bila zastupljenija u kontinentalnim vrtovima, no razvojem brojnih novih kultivara sve je prisutnija i u našim vrtovima ili na balkonima.

Fuksija je porijeklom iz Meksika, Indije i Novog Zelanda. Prvi je put susreće francuski misionar i botaničar Charles Plumier krajem 17. stoljeća u Dominikanskoj Republici. Njemu do tad nepoznatu biljku nazvao je po njemačkom botaničaru iz 16. stoljeća Leonhartu Fuchsu.

Cvjetovi fuksije dolaze pojedinačno ili u skupinama od po nekoliko cvjetova. Raznih su oblika, veličine i boje. Mogu biti jednostavni, poluispunjeni ili ispunjeni, a boje cvijeta su ovisno o sorti u raznim nijansama bijele ružičaste, crvene. Cvjetovi su kod mnogih sorti najčešće dvobojni.

 

Uzgoj

 

Fuksija je vrsta kojoj za uspješan uzgoj treba osigurati obilje svjetla, ali ju treba držati dalje od izravna sunca. Na osunčanom mjestu brzo će doći do pojave opržotina na listovima, koji ubrzo potom otpadaju, a cijela biljka ugiba.

Što se supstrata za sadnju tiče, uvijek birajte lake, dobro propusne supstrate. Idealni su oni načinjeni miješanjem treseta i pijeska, budući u takvima neće dolaziti do zaostajanja vode u zoni korijena. Fuskija naime ne podnosi «mokre noge». Zato, kako bi to izbjegli obavezno na dno uzgojne posude dodajte i nešto krhotina cigle ili komadića stiropora. Također, nikada ne dozvolite da se u podlošku tegle zadržava suvišna voda.

U vrijeme intenzivnog rasta, dakle od proljeća do jeseni, fuksiju svakodnevno zalijevajte, održavajući supstrat stalno vlažnim. Kao posljedica nepravilnog zalijevanja (previše ili premalo vode), najčešće dolazi do odbacivanja većine cvjetnih pupova.

U proljeće kada kreće sa rastom, fuksiju prihranjujte gnojivima s većim udjelom dušika, a nakon tvorbe cvjetnih pupova, prihranjujte onima sa više kalija.

Fuskija će dobro reagirati i na povremeno orošavanje listova, pogotovo za velikih vrućina. Ne zaboravite kako orošavati treba rano ujutro ili kasnije poslijepodne kako bi se izbjegle opržotine po listovima.

 

Pravilnom rezidbom do željene forme

Fuskija se najčešće uzgaja u grmolikoj formi, ali nemali je broj onih koji od svoje fuksije žele dobiti dekorativno stabalce guste, kuglaste krošnje.

fuksija

Sa postizanjem grmolike forme, započinjemo već kod uzgoja mladih, tek ukorijenjenih biljčica. To postižemo redovitim otkidanjem (pinciranjem) vrhova svih izboja. Vrhovi se otkidaju ispod drugog para razvijenih listova. Dakle, otkidamo gornji dio svakog izboja na kojem se nalaze dva lista. Iz spavajućih pupova razvit će se nova dva izboja, koje nakon što porastu ponovno režemo na opisan način. Time od 1 izboja dobivamo 2, od 2 dobijemo 4 itd. Time biljka dobiva gust, zbijen rast.

Sve odrezane izboje možemo iskoristiti i za dobivanje novih biljaka. Ukorjenjuju se u mješavini treseta i pijeska, pri temperaturi od oko 20 stupnjeva C. Postotak ukorjenjivanja je velik, tako da ćete uvijek imati dovoljan broj biljaka.

 

Oblikovanje stablaste forme

Oblikovanje fuksije u formi stabalca

I dok smo kod formiranja grma, fuksiji orezivali sve vrhove, za dobivanje stablaste forme otkidamo sve postrane izboje, a ostavljamo samo jedan, dobro razvijeni. Ovaj izboj pustimo da naraste do željene visine. Nakon toga otkidamo vrh, kako bi došlo do grananja. Dalje otkidamo vrh svakog izboja, na već opisani način. Ovim postupkom smo dobili nježno deblo, na vrhu kojeg je lijepo oblikovana kuglasta krošnja, koja će u vrijeme cvatnje djelovati očaravajuće. Kako se pod teretom krošnje deblo ne bi savijalo, ili puklo, obavezno ga privežite uz kakav kolac.

 

Zimska njega

Među fuksijama imamo otpornih sorti koje tijekom cijele godine mogu podnijeti boravak na otvorenom, te one sorte koje su prikladnije sobnom uzgoju. Većina vrsta koje mi danas uzgajamo jesu one koje nužno zahtijevaju zimsku zaštitu.

Zato, kako bi iz godine u godinu uživali u sve ljepšem primjerku, nužno je pred zimu fuksiju spremiti u zaštićen prostor. Idealne su prostorije sa umjerenom temperaturom, od primjerice 10-15 stupnjeva C. Zimi temperature više od 20 stupnjeva nisu preporučljive, budući dolazi do poremećaja u fiziološkim funkcijama biljke. Biljke koje su zimi držane na toplome, slijedećeg proljeća i ljeta sigurno neće obilno cvjetati.

Kao što previsoka temperatura utječe na biljku, tako i prevelika osvijetljenost zimi, također može prouzročiti probleme. Zato ju je tijekom zime najbolje držati u prostoriji sa dnevnim osvjetljenjem, dok je prostore sa umjetnom rasvjetom boje izbjegavati.

Svakog proljeća, nakon što biljka započne sa rastom, biljku presađujemo u svjež supstrat. Mlade biljke, nakon što prerastu uzgojnu posudu, presađujemo u za jedan broj veću, dok biljkama koje su dostigle punu veličinu izmjenjujemo samo površinski sloj supstrata.