Biljkama je, kao uostalom i svim živim bićima, voda neophodna za život. Voda i u njoj otopljena biljna hranjiva osiguravaju biljkama nesmetan rast. Zalijevanje je pogotovo nužno u ljetnim mjesecima kada nema oborina, odnosno kada su rezerve vode u tlu iscrpljene.
No zalijevanje istinskim zaljubljenicima u vrt neće predstavljati teret, već će u njemu uživati u ranim jutrima ili predvečerjima. Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači i pravilno i dobro zalijevanje. Ponekad se tek blagim orošavanjem, tek tolikim da možemo reći kako smo vrt zalili, biljkama može nanijeti više štete nego koristi.
Koliko često zalijevati?
Svima je vjerojatno poznato kako se biljke ne smiju zalijevati tijekom dana kada sunce najjače prži. Kapljice vode koje zaostaju na listovima pod jakim sunčevim zrakama djeluju poput leće, uslijed čega dolazi do paleži listova. Stoga je najbolje zalijevati uvečer kada je tlo hladnije. Osim što neće doći do spomenute paleži, uvečer je i tlo hladnije pa je i isparavanje manje, a time i ušteda vode znatnija. Svakako treba izbjegavati i zalijevanje za jaka vjetra, budući se tada tlo znatno brže suši.
Kada govorimo o količini vode kojom zalijevamo, uvijek je preporučljivije biljke zalijevati rjeđe, ali većim količinama vode, no češće manjom količinom.
Naime, zalijevanjem velikim količinama vode ona dopire do dubljih slojeva tla čime je omogućeno dublje zakorjenjivanje biljaka. Zalijevanje manjim količinama dovest će do razvoja korijenja bliže površini, čime je ono izloženije suncu, a time je i opasnost od sušenja biljaka veća. Nije zanemariva ni činjenica što je u takvim uvjetima pojačan rast korova, što je posebno nepoželjno na travnjacima.
Često se nameće pitanje koja je to količina vode kojom trebamo zaliti naš vrt kako bi zadovoljili potrebe biljaka za vodom. Jednostavno pravilo kaže kako je potrebno 10 litara vode po četvornom metru kako bi se natopio sloj debljine 10 centimetara. Iz ovoga proizlazi kako nije svejedno zalijevate li ljetnicu koja korijenje i razvija do dubine od 10-ak cm, ili pak ukrasni grm čije je korijenje i na metar dubine.
Spriječite isparavanje vode iz tla
Kako bi naše biljke što bolje iskoristile svu vodu koja im je na raspolaganju potrebno je izvršiti nekoliko jednostavnih radnji. Prva od njih je malčiranje. Malčiranje je nasipanje tla uokolo biljaka prirodnim ili sintetskim materijalima kojima se sprječava rast korova, a koji su biljkama najveći konkurenti glede potreba za vodom.
Upotrebljavate li prirodne materijale poput kore drveta, borovih iglica ili slame, sloj malča bi trebao biti debljine između 4 i 8 centimetara. I sintetski materijali, poput raznih folija su dobar čuvar vode, iako ne toliko ukrasan poput prirodnih materijala. U svakom slučaju, malčirane površine treba manje zalijevati, a na takvim je površinama i znatno manje korova.
Vrlo je važno i redovito okopavanje biljaka čime uklanjamo pokoricu odnosno prekidamo uspostavljeni kapilaritet, a time i isparavanje vode iz tla.
Najveće iskorištenje vode će biti ukoliko zalijevate samo područje oko korijena. Vodite računa i o tipu tla kao i o mjestu na kojem je biljka posađena. Tako pjeskovito tlo ima manji kapacitet za vodu od ilovastih tala, pa će takva trebati i češće zalijevati. Također, biljke zasađene na sjenovitom mjestu trebaju manje vode od onih posađenih na suncu.
I na kraju, dok će biljke posađene u tlu i bez zalijevanja možda pronaći onaj minimum vode nužan za preživljavanje, biljke u posudama nemaju nikakvih „skrivenih“ rezervi. Zato biljke u posudama treba zalijevati češće no one posađene u vrtu.