fuksija

Radovi u kolovozu

RADOVI NA OTVORENOM

POVRTNJAK

KONTINENTALNO PODRUČJE

sije se: matovilac, zimska salata, špinat

sadi se: endivija, korabica, poriluk

MEDITERANSKO PODRUČJE:

sije se: blitva, celer, endivija, grah mahunar, mrkva, peršin, poriluk, radič, salata, špinat

sadi se: cvjetača, endivija, kelj pupčar, krumpir, kupus zimski, poriluk, radić, raštika, salata

RADOVI U POVRTNJAKU:

–           prihranjivanje

–           navodnjavanje

–           okopavanje

–           plijevljenje korova

–           malčiranje zasijanih gredica

–           redovito pinciranje rajčice

–           savijanje listova cvjetače kao zaštita cvati od jakog sunca

–           suzbijanje bolesti i štetnika

 

UKRASNI VRT

  • Kolovoz je idealno vrijeme za razmnožavanje perunika dijeljenjem. Postupak je vrlo jednostavan, pa se i vi možete prihvatiti posla kako bi svoj vrt obogatili još ponekim primjerkom, ili pak obradovali prijatelje.  Pažljivo otkopajte podzemnu stabljiku (rizom) i s njega uklonite svu zemlju. Oštrim nožem ga razrežite na nekoliko dijelova. Pazite pri tom, da svaki dio ima dio dobro razvijenog korijenja, te nešto listova ili barem jedan dobro razvijeni pup. Nakon toga, podijeljene perunike posadite na stalno mjesto u vrtu ili u teglu u kojoj ćete ih njegovati do sadnje.
  • U kolovozu provodimo i redovito šišanje živice. U područjima s oštrijom klimom, ovo je ujedno i posljednje šišanje, budući mladi izboji koji se nakon reza razvijaju, trebaju do rujna i pojave ranojutarnjih mrazeva dobro odrvenjeti. Osim živice, posljednji put u ovoj godini orezujemo i grmove formirane u razne oblike.
  • Vrlo je važno prestati sa gnojidbom ljetnih lukovičarki (dalija, gladiola), budući ih tako postupno pripremamo za lakše prezimljavanje. Previše gnojene, nakon vađenja bi vrlo vjerojatno istrunule.
  • Ako niste poslušali naš savjet iz srpnja, još uvijek možete zelenim reznicama razmnožiti neke vrste ukrasnog drveća i grmlja.
  • Kolovoz je i vrijeme pogodno za razmnožavanje pelargonija ili fuksija. Pelargonije su zbog svoje dugotrajne i obilne cvatnje jedna od najčešće korištenih vrsta za sadnju u ukrasne posude i prozorske sandučiće. Kako bi vaš vrt i dogodine krasile ove omiljene ljetnice, možete se pobrinuti već sada. Cijeli postupak provjerite ovdje
  • Kolovoz je najtopliji mjesec u godini, barem njegova prva polovica. U to vrijeme vrlo je važno osigurati biljkama potrebne količine vode. Kako se voda ne bi trošila uzalud, uklonite korov sa gredica, a biljke okopajte kako bi spriječili štetno isparavanje vode iz tla.
  • Odlazite li na godišnji odmor, svakako se pobrinite da se vaš vrt zalijeva svakodnevno. Nemate li ugrađen sustav automatskog zalijevanja, zamolite susjede ili rodbinu da svakog dana odvoje nešto vremena za vaše biljke.
  • U ljetnim mjesecima na mnogim se biljnim vrstama (bugenvileja, hibiskus) primjećuje žućenje listova (kloroza). Tomu je uzrok zalijevanje vodovodnom vodom bogatom klorom. Kako bi lišće brzo poprimilo lijepu zelenu boju, potrebno je biljku prihraniti preparatima na bazi željeza. Činite to jednom u dva tjedna.
  • Hortenzije nas svojim prekrasnim cvjetovima uveseljavaju sve do kraja rujna. I one zahtijevaju redovito zalijevanje. Imajte na umu kako ih je za jakih vrućina potrebno zaliti i dva puta dnevno. U nedostatku vode brzo će objesiti listove i cvatne glavice. Krajem kolovoza orežite ocvale cvjetne glavice kako bi biljka formirala cvjetne pupove za sljedeću sezonu.
  • Od kolovoza možemo započeti i s ubiranjem sjemena mnogih vrsta ukrasnog bilja, a koje ćemo sljedeće godine sijati i tako sami uzgojiti presadnice željenih vrsta. Sa jednogodišnjih biljnih vrsta sjeme je jednostavno skupiti. Primjerice kod kadifice (Tagetes sp.) dovoljno je sačekati dok se cvijet dobro osuši. Potom takav suhi cvijet uberemo i protrljamo među prstima. Od samo jednog cvijeta dobijemo dovoljan broj sjemenki za uzgoj nekoliko desetaka novih biljaka.

Kod vrsta s mesnatim plodovima postupak ubiranja sjemena nešto je kompliciraniji. Dozrele plodove uberemo i zgnječimo, te stavimo u posudu sa nešto malo vode. Nakon nekoliko dana dolazi do vrenja, nakon čega je jednostavno odvojiti sjemenke od mesnatih dijelova ploda.  Krupnije dijelove uklonimo, a sjemenke sa sitnim primjesama u cjedilu isperemo pod mlazom vode. Ostavimo nekoliko dana da se na zraku posuši, a nakon toga spremimo u papirnate vrećice do sjetve slijedećeg proljeća.  Na ovaj način ubiremo sjeme primjerice gospine krunice (Passiflora sp.), juke (Yucca gloriossa), ali i mnogih vrsta povrća, rajčice npr.

 

  • Velike vrućine u kombinaciji s nedostatkom oborina predstavljaju idealne uvjete za razvoj brojnih štetnika i biljnih bolesti. Kako isti ne bi napravili previše štete, redovito kontrolirajte bilje u vrtu i na terasi. Osim vizualnog pregleda lica lista, vrlo je važno pregledati i prisutnost štetnika na njegovu naličju.
  • Reznice krizantema do sada su se već ukorijenile i vrijeme je za njihovo presađivanje na otvoreno ili u lonce ukoliko uzgajate krizanteme u loncima. Kako velikocvjetne krizanteme napreduju, potrebno je redovito otkidati sve postrane izboje kako bi se dobro razvio vršni pup. Krizantemama sađenim u lonce provodimo redovito otkidanje vrhova kako bi se postigao njihov grmolik rast.
  • Ako niste, još uvijek možete posijati neke vrste dvogodišnjeg cvijeća. Ako ste sjetvu obavili ranije, mlade biljčice sada presadite u pojedinačne posude.
  • Sada je vrijeme i za dijeljenje trajnica koje su do sada već ocvale. Do jeseni će se dobro ukorijeniti i tako lako podnijeti zimsko razdoblje.
  • Kako bi što dulje uživali u cvijeću, redovito otkidajte ocvale cvjetove, a ljetne balkonske vrste i nadalje prihranjujte tekućim hranjivima.
  • Osnovni radovi na održavanju travnjaka svode se i dalje na redovitu košnju i zalijevanje. Od kolovoza visina košnje treba biti nešto viša no što je bila prethodnih mjeseci. Od sredine kolovoza možete započeti i sa zasijavanjem novih travnatih površina, kako bi do zime mlade biljčice stigle dovoljno ojačati. Osim zalijevanja i košnje, u kolovozu zadnji puta površinu prihranjujemo gnojivima sa većim udjelom dušika. I dalje odstranjujemo korove.
  • I kao svakog puta, za kraj napominjemo da se i ovog ljeta pobrinete za ptice u vrtu. Dovoljno je nadolijevati im svježu vodu u postavljene plitice.

 

SOBNO BILJE

Zaštita od sunca i velikih vrućina

Velike vrućine koje u našim krajevima vladaju i ovog ljeta mogu štetno djelovati i na većinu sobnog bilja. Pogotovo na one koje s početkom ljeta niste iznijeli na otvoreno. Zato još uvijek nije kasno, imate li vrt iznijeti u njega mnoge vrste sobnih lončanica.

No imajte na umu kako je vrlo važno smjestiti ih na odgovarajuće mjesto. Velikoj većini tako će trebati osigurati blago ili potpuno zasjenjene položaje, a tek će rijetke vrste uspijevati i na suncu.

Svi oni koji nemaju vrt, prisiljeni su biljke i u najtoplijem dijelu godine držati u stanu. Osigurajte redovito provjetravanje prostorije, a mnogim će vrstama biti od velike pomoći ako im listove nekoliko puta dnevno (ne za jaka sunca) navlažite finim mlazom.

Ako pak imate zimski vrt, njega je također potrebno redovito provjetravati. No ovdje prijeti još jedna opasnost. Staklene stjenke zimskog vrta se pod utjecajem sunca toliko zagriju pa može doći do oštećenja listova onih biljaka koje se dodiruju stakala. Zato je prozore u zimskom vrtu potrebno zasjeniti. Možete to na nekoliko načina. Ili pomoću mreža kakve koristimo za zamatanje agruma, prskanjem stakala krečom ili najjednostavnije, oblijepite ih (barem u visini biljaka) smeđim pak papirom.

Zalijevanje i prihranjivanje

Tijekom ljetnih mjeseci sobne je biljke potrebno češće zalijevati. Neke vrste čak i po nekoliko puta na dan. Ipak u tome ne pretjerujte, jer kao što smo više puta do sada na ovim našim stranicama naglasili, previše vode (pogotovo zaostaje li u podlošku) dovodi do skoro sigurnog propadanja biljke. Zato zalijevajte toliko, koliko je potrebno da se supstrat dobro navlaži.

Upozorenje o štetnosti zaostale vode u podlošku posebno je aktualna sada, u vrijeme godišnjih odmora. Zato nikako nemojte ostaviti bilje da «pliva» u vodi dok vas nema. Nemate li dobre susjede ili rodbinu koji će se za vaše «ljubimce» pobrinuti, nabavite u trgovinama sustave za samozalijevanje ili ih pak pripremite u kućnoj radinosti. Primjerice, komadići platna jednim krajem uronjeni u posudu s vodom, a s drugim krajem na površini supstrata, održavat će biljku na životu dok se vi ne vratite s godišnjeg.

Ako ste tijekom ljeta na samo nekoliko dana zaboravili zaliti svoju biljku, ona je vrlo vjerojatno objesila svoje listove i izgleda otužno. No nije nikako spremna za «izlet» na odlagalište otpada. Treba ju dobro zaliti i staviti u prostoriju zasićenu vlagom (kupaonicu npr.) u kojoj će se listovi brzo povratiti u normalu. Ukoliko se supstrat uslijed zasušenja odvukao od ruba lonca, te je šupljine potrebno nadopuniti kako tijekom zalijevanja voda ne bi samo procurila kroz lonac, već kako bi se u njemu i zadržala.

Ne smijemo zaboraviti ni na redovito prihranjivanje sobnog bilja. Još uvijek je potrebno jednom u dva tjedna vodi za zalijevanje dodati i preporučenu količinu tekućeg gnojiva. Imajte na umu kako zahtjevi za hranjivima nisu isti kod lisnatih i cvatućih lončanica, pa stoga u kući uvijek imajte gnojiva za različite biljne vrste.

Kako bi ste u svom domu uživali u proljeću i prije no što ono dođe, već sada možete posaditi lukovice narcisa ili zumbula, a koje bi trebale procvjetati već negdje oko Božića.

Razmnožavanje sobnog bilja

U kolovozu, baš kao i većinu ukrasnog bilja, možete razmnožiti i mnoge sobne vrste. Ljeti je najjednostavnije razmnožiti božićni kaktus ili sablju. Ove se vrste razmnožavaju dijeljenjem lista (sablja) odnosno stabljičnim reznicama (božićni kaktus). Lijep, zdravi list sablje razrežite na nekoliko dijelova dužine 5 cm. Ostavite ih preko noći da se lagano prosuše i sutra posadite u mješavinu treseta i pijeska. Na isti način razmnožite i božićni kaktus.