I dok je većina cvjetnih vrsta sada u punom cvatu, jedna interesantna vrsta tek će pokazati sve svoje čari. Od srpnja pa sve do duboko u jesen u našim vrtovima primat preuzimaju dalije, trajne vrste porijeklom iz planinskih područja Meksika odakle su u Europu prenesene u 18 stoljeću.
Za njihovo otkriće značajan je švedski znanstvenik Andreas Dahl, po kojemu su i dobile ime. Zanimljivo je da se u početku dalija uzgajala kao povrtna kultura, budući je njen mesnati korijen jestiv.
Zahvaljujući oplemenjivačkom radu, dalije danas dolaze u nekoliko tisuća sorti koje se međusobno razlikuju u visini, obliku cvijeta, boji i sl.
Prema obliku cvatne glavice i broju latica u njima, dalije se dijele u nekoliko skupina. Spomenut ćemo najjednostavnije – jednocvjetne, kod kojih je cvjetna glavica sastavljena iz jednog prstena zrakastih cvjetića, anemonaste, prstenaste, zatim dekorativne i one najinteresantnije – loptaste koje odlikuju velike cvjetne glavice.
Raspon boja u kojima dalije cvjetaju zaista je impresivan. Od ružičaste, žute, crvene, preko zagasito crvene i ljubičaste. I to u raznim nijansama navedenih boja. Osim jednobojnih cvjetova, česte su i sorte višebojnih cvjetova, prošaranih, istočkanih latica i sl.
Visina biljke ovisna je o sorti, pa razlikujemo one patuljastog rasta, visine do 30 cm, pogodne za sadnju u cvjetne sandučiće, kamenjare i sl., do onih viših i od 120 cm, koje trebaju dosta prostora kako bi se lijepo i nesmetano mogle razvijati.
Razmnožavanje
Jedan od najjednostavnijih načina razmnažanja dalija jest sjetvom sjemena. Na ovaj je način moguće razmnožiti jednostavne dalije. U veljači i ožujku sjeme se sije u sandučiće, a nakon otprilike mjesec dana mlade se biljčice presađuju u pojedinačne posude gdje se razvijaju do konačne sadnje u vrt.
Drugi način razmnožavanja, ujedno i najčešći kod amaterskog uzgoja jest dijeljenjem gomolja, pri čemu svaki novi gomolj mora imati barem dio korjenova vrata iz kojeg će se razviti nadzemni organi. Na ovaj se način razmnožavaju dalije polupunih i punih cvjetova.
I konačno, treći način razmnožavanja jest onaj zelenim reznicama, koje se obavlja u veljači. Za ovaj način, potrebno je gomolje još u siječnju posaditi u mješavinu pijeska, treseta i dobrog vrtnog tla, te smjestiti na temperaturu od oko 23 stupnja. Nakon što iz gomolja izrastu izboji, otkidamo reznice dužine 6-8 cm, a koje moraju imati najmanje 3 para listova. Ove reznice ukorjenjuju se na temperaturi od 15-20 stupnjeva, u supstratu sastavljenom od jednakih dijelova treseta i pijeska. Ukorjenjivanje traje otprilike 2 tjedna. U zaštićenom prostoru biljke se dalje njeguju do konačne sadnje na otvoreno.
Izbor položaja i tlo
Iako traže potpuno osunčan položaj, dobro će uspijevati i u laganoj sjeni. Što je dalija okupanija suncem, očekujte bolju cvatnju. Preporučljiva je sadnja na dobro dreniranim, pjeskovitim tlima, koja su prije sadnje duboko prekopana, čime je omogućen nesmetan razvoj korijena. Dalije ne podnose sušu pa je potrebno često zalijevanje tijekom sušnog ljetnog perioda.
Kako je dalija izuzetno osjetljiva na mraz, sadnju gomolja obavljamo tek nakon što prođe opasnost od proljetnih mrazeva, odnosno kada se tlo dobro ugrije. Biljke se sade na razmak 20×20 centimetara za niske sorte, odnosno 35×35 centimetara za one visoke.
Njega
Iako će dalije biti omiljene biljke vrtlarima početnicima, ipak treba naglasiti kako ove biljke tijekom ljeta trebaju dosta brige. Nužno je redovito zalijevanje i prihranjivanje gnojivima sa većim udjelom fosfora i kalija. Nakon što porastu, visoke je sorte nužno privezati uz kolac kako se pod teretom krupnih cvjetova ne bi savijale. Stabljike visokih sorti su izuzetno krhke, pa se često polome pod naletima vjetra.
Tijekom cvatnje je nužno i uklanjanje ocvalih cvjetova čime se pozitivno utječete na produljenje cvatnje.
Ako u vrtu želite uzgojiti impresivan grmoliki primjerak dalije, oko 3 tjedna nakon sadnje otkinite biljci vrh kako bi se postigla veća razgranjenost. Isto tako, sa cvjetne stapke velikocvjetnih dalija uklonite sve postrane cvjetne pupove kako bi na stapci ostao samo onaj vršni pupoljak.
Bolesti i štetnici
Od štetnika na dalijama najčešće susrećemo uši, crvene pauke i gusjenice. Nakon što ih primijetite, relativno se jednostavno suzbijaju biljnim pripravcima, a tek u slučaju jače zaraze upotrijebit preporučeni insekticid. Ponekad zemljišni štetnici prave štetu na gomoljima, a mladim biljkama se često goste i puževi. Suzbijete ih na vrijeme prirodnim putem, ukopanim pliticama ispunjenim pivom npr.
Bolesti rijetko napadaju dalije, a među bolestima prednjači pepelnica. Također, ponekad štete prave i virusne bolesti koje mogu potpuno uništiti cijelu biljku. Kako viruse prenose lisne uši, prvenstveno njih treba suzbiti na vrijeme.
Njega nakon cvatnje
S dolaskom hladnijih dana završava intenzivan razvoj dalija. Nadzemni organi propadaju, i tada je nužno pružiti im adekvatnu njegu. U područjima s blagom klimom dovoljno je nadzemne organe podrezati pri tlu i prekriti slojem suhog lišća i sl. No u područjima sa oštrim zimama korijene je potrebno izvaditi iz tla i staviti na prezimljivanje. Vade se korijeni zajedno s oko 10 cm dugim ostacima stabljike, smještaju u letvarice i prenose na hladno i mračno mjesto do ponovne sadnje slijedećeg proljeća.