Travnjak

Kako do lijepog i njegovanog travnjaka?

Lijep i odnjegovan travnjak, ujednačen u boji i gustoći, lišen korova, bolesti i štetnika, slika je o kakvoj razmišljaju mnogi vlasnici okućnica

travnjak

No koliko god se trudili, gotovo uvijek nešto krene po zlu. Pogrešan odabir vrsta, nepravilna gnojidba ili nedostatno održavanje, uz pripomoć bolesti i štetnika često dovode do neuspjeha.

Čim se vremenske prilike ustale možemo započeti sa sjetvom travnjaka na svim novim površinama, ili pak sa nadosijavanjem praznina koje su na travnjacima nastale tijekom zime.

Priprema terena

Većina se travnjaka prvi put zasijava oko novosagrađenih objekata, pa je sa takvih površina nužno odstraniti sav otpadni materijal i kamenje. Ako je na površini mnogo korova potrebno ga je odstraniti, bilo mehanički, ili primjenom herbicida nekoliko mjeseci prije sjetve.

Kako je za ujednačen rast jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitetno tlo, to je njegovom korekcijom nužno osigurati uvjete za nesmetan rast i razvoj mladih travki. U prednosti su svi oni kojima je vrtno tlo zadovoljavajuće kvalitete, što bi za travnjake značilo da sadrži oko 15% humusa, 15% gline, 60% pijeska i 10% vapna, te da je njegova pH reakcija između 6 i 6,5. Sva tla koja znatnije odstupaju od navedenih, potrebno je raznim agrotehničkim mjerama korigirati.

Evo kako

Tlima koja imaju više pijeska dodajemo treset u količini od 30 – 50 kg na svakih 100 metara kvadratnih. Teška, glinena tla popravljamo dodavanjem riječnog pijeska, i to 2 – 3 metra kubna na svakih 100 kvadrata. Usporedo sa korigiranjem tla, vršimo i predsjetvenu gnojidbu dodavanjem organskih i mineralnih gnojiva.

U tu svrhu najbolje je upotrijebiti stajski gnoj u količini 45-50 kg/100 metara kvadratnih, kojeg jednakomjerno rasporedimo po cijeloj površini, te kompleksno mineralno gnojivo NPK formulacija 10-30-20 odnosno 8-26-26 u količini 50-60 grama po svakom kvadratnom metru. Nakon toga slijedi obrada do dubine od oko 25 centimetara. Kod obrade tla, na površinu se izbacuje kamenje iz donjih slojeva, koje je potrebno ukloniti

Prije sjetve površinu fino obradimo grabljicama, te poravnamo valjcima ili daščicama privezanim uz cipele.

Na koji način sijati i koju mješavinu upotrijebiti

O kvalitetno obavljenoj sjetvi ovisi kasniji uspjeh. Ako je površina za sijanje velika, upotrebljavaju se posebne sijačice, a ako su površine male, onda se sjetva obavlja ručno. Kako bi se postigla ravnomjerna raspodjela sjemena, potrebno je podijeliti teren na manje četverokutne površine, a količinu sjemena rasporediti na dvostruko veći broj dijelova no što ima podijeljenih površina. Na ovaj način je moguće sijati slijedeći dva ukrštena smjera. Kad se sije rukom, praktično je pomiješati sjeme sa pijeskom, kako bi se povećao njegov volumen te na taj način postigao što ravnomjerniji raspored sjemena. Iako će predstavljati dodatni trošak, dobro je na zasijanu površinu nasuti treset u sloju debljine 1-2 centimetra, te zatim cijelu površinu priječi valjkom ili utisnuti daščicama kako bi sjeme bolje prionulo uz tlo. Na ovaj način u velikoj ćemo mjeri spriječiti mrave i ptice da se pogoste sjemenjem.

Količina upotrijebljenog sjemena ovisi u prvom redu o vještini onoga tko sije, no u pravilu je potrebno oko 15 grama sjemena za svaki kvadratni metar površine.
Površinu dobro zalijemo, a nakon otprilike 2 tjedna trava će početi nicati. Nakon nicanja lako ćemo uočiti dijelove na kojima će biti potrebno ponoviti sjetvu.
Travnjaci se uglavnom zasijavaju mješavinama raznih vrsta trava, pri čemu se koriste dobre osobine svake od njih. Pravilan odabir travne smjese, jedan je od glavnih preduvjeta dugovječnosti i lijepog izgleda travnjaka. Upravo u travnim mješavinama kakve je danas moguće kupiti u bolje opskrbljenim trgovinama, nalaze se one vrste koje se zbog svojih karakteristika međusobno nadopunjuju, te zajedno čine travnjak lijepim i skladnim. Kod kupovine travne smjese vodite računa o položaju gdje sijete. Nisu iste mješavine za sunčane ili zasjenjene položaje, kao ni one za ukrasni, odnosno uporabni travnjak.

Što s travnjacima koji su nakon zime prorijeđeni?

U proljeće nakon što trave počnu sa rastom primjećujemo da su pojedina mjesta na travnjaku potpuno ogoljela. Posljedica je to zadržavanja vode, a isto se dogodilo i na onim mjestima sa kojih nismo na vrijeme uklonili opalo lišće, grančice i drugi materijal.
Na takvim je mjestima potrebno travu nadosijati, kako bi travnjak ponovno bio gust i zelen. Na mjestima na kojima je trava prorijeđena, potrebno je kosilicom preostale travke pokositi do tla, a površinu lagano obraditi grabljicama. Sjeme jednakomjerno posijte po površini i plitko ga unesite u tlo. Idealno bi bilo zasijati smjesu koja se koristila i kod osnovne sjetve travnjaka. Zato je preporučljivo uvijek nabaviti nešto veće količine sjemena no što su stvarne potrebe.
Kako bi spriječili štetno isušivanje, a ujedno i onemogućili mrave i ptice da se goste posijanim sjemenom, površinu koju ste zasijali prekrijte oko 1 centimetar debelim slojem supstrata. Površinu lagano utisnite, a potom cijeli travnjak zalijte. Nakon otprilike mjesec do dva trava bi se trebala toliko razrasti da će biti teško primijetiti područja koja su naknadno sijana.

Redovitom košnjom do uspjeha

Lijep i njegovan travnjak zahtijeva i do dvije košnje tjedno tijekom razdoblja intenzivnog rasta. U ostalom dijelu godine, izuzev zime kada se ne kosi, potrebno je kositi u tjednom ritmu.
Tek zasijani travnjak prvi put kosimo kada vlati trave dosegnu visinu 5-7 cm, a nakon toga kosimo ovisno o godišnjem dobu, vrsti trava i vremenskim uvjetima. Jednostavno je pravilo prema kojem nikad ne smijemo odrezati više od 1/3 lista. Ukrasni travnjaci zahtijevaju i 25-30 košnji godišnje, od čega najveći broj otpada na košnju od travnja do kolovoza.
Ovisno o godišnjem dobu određujemo i visinu košnje, pa tako prvu proljetnu košnju obavljamo na nešto veću visinu od uobičajene. Postupno se ta visina smanjuje, sve dok ne dođe na uobičajenu.
Većinu vrsta kosimo na oko 20-25 mm.

Ne zaboravite na redovito prihranjivanje

Uravnotežena i redovita gnojidba jedna je od najvažnijih mjera njege travnjaka. Osim što će travnjak biti ujednačen u boji i gustoći, pravilnom gnojidbom uz redovitu košnju, travnjak održavamo lišenim od brojnih korova.

Uz brojna mikrohranjiva, najvažniji elementi nužni za pravilan rast i razvoj jesu dušik, fosfor i kalij. Kako danas možemo kupiti kompleksna mineralna gnojiva koja sadrže sva tri navedena elementa u različitim formulacijama, to ovisno o godišnjem dobu travnjak prihranjujemo pojedinim gnojivom.
Da bi travnjak bio zdrav i gust, lijepe zelene boje najzaslužniji je dušik (N).

Pri sjetvi novog travnjaka ili dosijavanja, površina se dohranjuje kombiniranim NPK gnojivima, sa većim udjelima fosfora i dušika u odnosu na kalij. U jesen dodajemo gnojiva sa većim udjelom kalija koji će povećati otpornost trave na nadolazeći mraz i hladnoću.

Idealno vrijeme za prvu gnojidbu travnjaka je sredinom ožujka, nakon prve košnje i prozračivanja travnjaka.

Travnjak drugi put gnojimo do kraja lipnja, a posljednju prihranu obavljamo krajem kolovoza ili u rujnu.

Kako gnojiva kojima se travnjak prihranjuje imaju produljeno djelovanje to će tri gnojidbe zadovoljiti sve potrebe za hranjivima tijekom cijele godine.
Danas su u prodaji i specijalna gnojiva za travnjake koja osim osnovnih hranjiva, sadrže i brojna mikro hranjiva.

Osim mineralnih gnojiva potrebno je u proljeće svake 2-3 godine po površini rasuti neko od organskih gnojiva ( treset, kompost ili stajsko gnojivo). Najbolje je to učiniti pred kišu, a ako se kiša ne očekuje površinu dobro zalijemo.

Prozračivanje travnjaka

Korijenje trava tvori gusti splet žila, pa je u takva tla otežano prodiranje vode, zraka i hranjiva. Osim toga, odumrle travke tvore zbijeni sloj na površini koji upija vodu, pa je onemogućeno njeno prodiranje u dublje slojeve. U takvim uvjetima travnjak propada što zbog isušivanja, što zbog smanjenog prodora zraka nužnog za normalan rast i razvoj trave. Zato je svake godine u proljeće ili jesen potrebno izvršiti prozračivanje (aeraciju) travnjaka. Činimo to specijalnim valjcima sa šiljcima ili, na manjim površinama običnim vilama. Prije izvođenja prozračivanja, grabljanjem travnjaka je potrebno ukloniti suhu travu i mahovinu.

Zalijevanje

Za velikih ljetnih vrućina zalijevanje je jedna od važnijih operacija njege travnjaka. Pri tom mnogi griješe kada svakodnevno travnjak zalijevaju tek po nekoliko minuta. Bolje je, naime, travnjak zalijevati rjeđe, ali većim količinama vode. Samo površinskim prskanjem, tek toliko da možemo reći kako smo travnjak zalili, voda se zadržava u gornjem sloju, što pogoduje razvoju mahovine. Tada se i korijenje razvija u površinskom sloju, pa je mogućnost propadanja uslijed isušivanja veća. Travnjak je potrebno natapati velikim količinama vode, koja mora doprijeti do dubine od 15 – 20 centimetara. Zato je potrebno bez žaljenja svakih nekoliko dana odvrnuti slavinu i travnjak zalijevati i po nekoliko sati. Time se potiče duboko zakorjenjivanje i povećava otpornost biljaka na sušna razdoblja.

Uvijek je to bolje činiti rano ujutro ili kasno poslijepodne kada je isparavanje vode manje, a i nema opasnosti da će sunce spaliti vlati trave.

Svi oni koji pred kućom imaju velike travnate površine, trebali bi razmisliti o automatskim sustavima za zalijevanje čime će travnjak biti uvijek dostatno zaliven. I odlazak na godišnji odmor svakako će biti bezbrižniji ako znate da se travnjak i tijekom vašeg izbivanja redovito zalijeva.