Ovu omiljenu vrtnu cvjetnicu posljednjih godina često možemo pronaći i kao lončanicu koja ukrašava brojne terase, a nerijetko i kao omiljenu sobnu biljku. Pozornost plijeni svojim velikim cvjetnim glavicama bijele, ružičaste ili plave boje.
Ime je dobila po mladoj Francuskinji koja se 1768. godine odjevena u mladića uspjela ukrcati na brod koji je kretao na jedno, od tada brojnih istraživačkih ekspedicija u istočnu Aziju, kojima je za cilj bilo otkrivanje novih, do tada nepoznatih biljnih vrsta.
Porijeklom je iz Japana, a u Europu je prenesena potkraj 18. stoljeća. Od tada pa do danas oplemenjivačkim radom dobivene su brojne nove sorte i uzgojni oblici.
Među hortenzijama, osim svima nam dobro znanih grmolikih (Hydrangea macrophylla), postoje i sorte koje su u uzgoju kao penjačice (H. paniculata), a koje su posljednjih godina postale sve prisutnije.
Većina oblika hortenzije dobiveno je križanjima od osnovne vrste H. macrophylla, vrste koja naraste do oko 1,5 metara visine, a koja je i danas najčešća u mnogim našim vrtovima.
Kako odabrati kvalitetnu biljku?
Prvi preduvjet uspješnog uzgoja i dobrog razvoja biljke jest izbor kvalitetne sadnice. Ako biljku kupujete u vrijeme cvatnje, birajte one biljke kod kojih cvjetne glavice nisu potpuno otvorene, već one kod kojih se na nekoj od cvjetnih glavica tek otvaraju pojedinačni cvjetovi. Mnogi, naime, privučeni ljepotom velikih kuglastih cvjetova, griješe kada odabiru upravo one biljke koje već imaju nekoliko rascvjetanih cvjetnih glavica.
Njega
Kod sadnje u vrtovima valja birati položaje na kojima je tlo dobro odvodnjeno, bogato organskom tvari. Najviše joj odgovara polusjenovito mjesto, u blizini drveća, gdje će i tijekom ljeta imati dovoljno vlage. Znanstveno ime biljke potječe od grčkih riječi “hydor” što znači voda i “angeion” što znači posuda, iz čega će i oni manje vješti uzgajivači zaključiti kako se radi o vrsti kojoj tijekom uzgoja treba osigurati velike količine vode. Zato je za uspješan uzgoj redovito zalijevanje od iznimne važnosti, a ljeti je za jakih vrućina potrebno zalijevati i dva puta dnevno. Pogotovo biljke u posudama. U nedostatku vlage, hortenzija vrlo brzo objesi listove i cvjetne glavice.
Hortenziju treba orezati neposredno nakon cvatnje, budući ona cvjetne pupove formira u jesen pa nikako nije dobra proljetna rezidba kojoj mnogi pribjegavaju.
Iako ste možda najčešće navikli vidjeti hortenziju svijetloružičastog cvijeta, znajte kako je boja cvijeta ovisna o pH reakciji tla. Tako će H. Macrophylla cvjetati plavo ukoliko je reakcija tla kisela, odnosno ako je u tlu prisutno dosta aluminijevih soli. Što je pH tla niži, plava boja je intenzivnija. U neutralnim tlima cvjeta ružičasto, dok kod sorti koje cvjetaju bijelo, promjena boje nije ovisna o kiselosti tla. Njeni cvjetovi na suncu postanu crvenkasti.
Zato, ukoliko želite da vaša biljka cvjeta plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. Danas je moguće u bolje opskrbljenim trgovinama kupiti specijalne preparate koji sadrže navedeni spoj.
Kod biljaka koje se uzgajaju na alkalnim tlima često dolazi do pojave kloroze, a koja se prepoznaje po žućenju listova. Uzrok je nedostatak željeza, pa istog valja nadomjestiti primjenom odgovarajućih preparata bilo primjenom preko tla, ili folijarnom ishranom preko lista.
Razmnožavanje
Hortenzija se vrlo lako razmnožava reznicama, bilo poluzrelim ljeti u hladnom klijalištu ili u jesen, nakon opadanja lišća, drvenastim reznicama. Poluzrele reznice dužine oko 10 cm., od kojih svaka treba imati barem 2 para listova ukorjenjujemo u mješavini treseta i pijeska.
Drugi način razmnožavanja je zrelim reznicama, u jesen nakon opadanja lišća. I ovdje uzimamo reznice dužine 10 –15 cm koje gusto sadimo jednu do druge u posudu s pijeskom. Do proljeća će reznice stvoriti kalus i potjerati male korjenčiće, pa ih nakon toga sadimo u pojedinačne posude. Ovaj način ukorjenjivanja mnogo je jednostavniji, a postotak primljenih biljaka gotovo 100 – postotan.
Osim u vrtu, lijepa je i kao lončanica u stanu
Osim kao vrtnu biljku, mnogi se odlučuju na uzgoj hortenzije kao sobne biljke. U stanu je smjestite na svijetli položaj, bez direktnog sunca, što dalje od izvora topline (radijatori, peći i sl.). Od proljeća do jeseni biljku svakodnevno zalijevajte, po mogućnosti odstajalom vodom ili idealno kišnicom. Neposredno prije zametanja cvjetnih glavica i tijekom cvatnje prihranjujte jednom tjedno tekućim hranjivima.
Nakon što biljka ocvate, grm je potrebno orezati, presaditi ako je potrebno i premjestiti u vrt, također na sjenovito mjesto. Tijekom ljeta potrebno je svakodnevno zalijevanje i prihranjivanje koje obustavljamo u kolovozu.
Ako biljku želite i sljedeće godine imati u svom stanu kao lončanicu, tada ju u listopadu premjestite u negrijano stubište ili podrum, gdje će tijekom zime pri temperaturi od oko 6-8 stupnjeva C proći nužno razdoblje mirovanja. Obustavite zalijevanje. Biljka će uskoro izgubiti lišće. Kraj odmora nastupa u siječnju, kada ju valja premjestiti na svjetlo mjesto pored prozora grijane sobe i započeti sa redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem. Tako će hortenzija procvjetati već za Uskrs.
Ukoliko želite odgoditi cvatnju za kasnije, ostavite je u hladnom podrumu i tijekom veljače, a na toplo ju smjestite u ožujku.
Ipak, i uz svu brigu, ovu je biljku teško tijekom više godina održati u dobroj formi. Stoga je preporučljivo, nakon što biljka ocvate, presaditi je na odgovarajuće mjesto u vrtu, na kojem će nas iz godine u godinu nanovo oduševljavati svojom bogatom cvatnjom.