Sanseverija

Sanseverija – sobna sablja

Iako naziv sanseverija mnogima neće značiti ništa, kada kažemo “svekrvin jezik” ili “sablja”, tada će svima biti jasno o kojoj se biljci radi.

Ova sobna biljka, porijeklom iz tropske i južne Afrike, uspijevati će na mjestima gdje i malo koja druga vrsta. Zato je neizostavan element uredskih prostorija, tamnih hodnika i općenito svih onih mjesta na kojima ima vrlo malo svijetla.

Danas je poznato oko 70 različitih vrsta sablji, a među njima je najpoznatija Sanseveiria trifasciata, vrsta porijeklom iz Zapadne Afrike koja ima tamnozelene listove prošarane sivkastim prugama. Naraste i do 1.5 metara visine.

Brojne nove sorte

Od ove je vrste uzgojeno nekoliko sorti, među kojima je sigurno najljepša i najpoznatija S. trifasciata “Laurentii”, uspravnih tamnozelenih listova uokvirenih žutim prugama. Postoje sorte različitih veličina, od patuljastih do onih čiji su listovi dugi i do metra.

Danas su u prodaji i sablje cilindričnih listova (Sansevieria cylindrica), različitih veličina listova, koje u prodaju dolaze i isprepletene u pletenicama, obojanih vrhova.

Sanseverija je izrazito skromna biljka, otporna na razne uvijete. Čak i ako ju neko vrijeme zanemarite, neće propasti.

Biljka skromnih zahtjeva

Iako će uspijevati i u tamnom kutku sobe, idealan je smještaj na prozorskoj dasci, pri temperaturi koja se ni zimi ne bi smjela spustiti ispod 15 stupnjeva C. Zbog izuzetne otpornosti na suh zrak uspijevati će gdje malo koja vrsta.

Ako joj pružite potpunu njegu, uzvratit će vam, doduše neuglednim, ali vrlo mirisnim cvjetovima.

Jedino od čega može stradati jest stalna izloženost korijena velikoj vlažnosti. U takvim uvjetima listovi trule, najprije pri dnu, a zatim se trulež širi prema vrhu lista. Ako se uz samo blago povlačenje središnji listovi odvajaju od biljke, vjerojatno joj više nema spasa. Zahvaljujući jednostavnom razmnožavanju, od samo jednog lista možete dobiti nekoliko novih biljaka.

Razmnožavanje sablje

Sablja se najjednostavnije razmnožava lisnim reznicama, dijelovima lista dužine oko 7 cm koje režemo od zdravog lista. Ovakve reznice stavljamo na ukorjenjivanje u propustan supstrat. Posudu u kojoj je posađena prekrijemo prozirnom vrećicom kako bi vlažnost zraka održavali visokom. Za otprilike 2-3 mjeseca neke će se lisne reznice zakorijeniti te će uz njih započeti rast mladih biljaka. Treba ih presaditi u pojedinačne lončiće u kojima se uzgajaju dok se potpuno ne razviju.