Vjerojatno je mnogima na spomen Dušnog dana ili Dana mrtvih, kako ga nazivaju u Dalmaciji, prva asocijacija krizantema, vrsta kojom se u našim krajevima tradicionalno ukrašavaju posljednja počivališta naših najmilijih. U nekim ju našim krajevima zato i nazivaju "Sisvetska roža".
Iako su mnoge ljetne cvjetne vrste još uvijek u punom cvatu, vrijeme je ovo u kojem treba posaditi one vrste koje će nam prve nagovijestiti sljedeće proljeće.
S dolaskom jeseni, u povrtnjacima dolazi do „smjene“ kultura. Iako će u priobalju rajčice, a naročito patlidžani davati plodove sve do početka studenog, želimo li tijekom zime i sljedećeg proljeća uživati u vlastitom povrću, već od kolovoza započinjemo sa sadnjom kultura kojima zimske temperature nisu prepreka u rastu.
Lovor je vrsta koja se u priobalju od davnina koristila u hortikulturi, a danas ga često kao dekorativnu vrstu pronalazimo i u kontinentalnim područjima.
Ukrasne tikvice odavno su postale neizostavan ukras brojnih vrtova i balkona. I dok ćete sjeme njihovih „rođakinja“ – jestivih tikvica u trgovini pronaći na policama zajedno s ostalim povrtnim vrstama, ukrasne tikvice pronaći ćete među sjemenjem cvjetnih vrsta.
Iako su dani sve kraći, u vrtu je još uvijek obilje radova koje treba obaviti. Posadite već sada neke lukovice proljetne cvatnje, započnite sa slaganjem kompostne hrpe, posadite i mnoge vrste povrća.
Iako su ljetne cvjetne vrste sada u punoj cvatnji i u pogledu na njih ni ne promišljamo o jeseni i zimi, ipak je sada vrijeme kada sjetvom započinje uzgoj cvjetnih vrsta koje će gredice i prozorske sandučiće uljepšavati tijekom jeseni, zime i sljedećeg proljeća.
Predstavljamo vam još jednu omiljenu ljetnu cvjetnicu. Riječ je o fuksiji, starinskoj cvatućoj trajnici koja je krasila vrtove naših baka. Možda je bila zastupljenija u kontinentalnim vrtovima, no razvojem brojnih novih kultivara sve je prisutnija i u našim vrtovima ili na balkonima.
I dok je većina cvjetnih vrsta sada u punom cvatu, jedna interesantna vrsta tek će pokazati sve svoje čari. Od srpnja pa sve do duboko u jesen u našim vrtovima primat preuzimaju dalije, trajne vrste porijeklom iz planinskih područja Meksika odakle su u Europu prenesene u 18 stoljeću.
Posljednjih dvadesetak godina, po vrtovima najčešće u priobalju, ali nerijetko i na kontinentu, u uzgoju je neobična penjačica krupnih plodova. Riječ je o Meksičkom krastavcu – Čajotu (Sechium edule), biljci porijeklom iz središnje Amerike koju su u nas vjerojatno donijeli pomorci sa dalekih putovanja.