Avokado, mnogima omiljena, a opet mnogima i potpuno odbojna voćka, jedna je od najzdravijih voćnih vrsta uopće. Plod avokada obiluje oleinskom kiselinom i antioksidansima, pa je posljednjih godina i ulje avokada našlo široku primjenu, ne samo u kozmetologiji već i u kulinarstvu.
Ova biljka, latinskog naziva Persea americana ili Persea gratissima, pripada porodici „Lauraceae“, kojoj pripada i naš lovor. Obje vrste su zimzelene, a odlikuju ih sjajni kožasti listovi. Plod avokada je mesnat kruškolikog oblika, veličine šake. Težine je oko 300-400 grama, makar ovisno o sorti mogu biti manji i lakši, ali i težine do 2 kg.
Potječe iz Srednje i Južne Amerike, gdje se, prema tragovima, uzgajao još 8.000 godina prije Krista, a od 16. stoljeća je započelo njegovo širenje po Europi
U nekim se kulturama plod avokada naziva i aligatorska kruška, zbog oblika ploda i grube kore, zelene, koja sa sazrijevanjem poprimi tonove ljubičasto-smeđe boje.
Drvo avokada naraste od četiri do 20 metara visine, a zanimljivost je kako, iako nosi brojne cvjetove, njih svega oko 0,1% bude oprašeno i iz njih se razvije plod. Razlog tomu leži u činjenici da se prvo razvije tučak, dok su u isto vrijeme prašnici nerazvijeni. Dok se razviju prašnici, tučak najčešće već uvene.
Nutritivne vrijednosti avokada
Za razliku od najvećeg broja voćnih vrsta koje su većim dijelom sastavljene od ugljikohidrata, avokado je sastavljen uglavnom od zdravih masti kojih na 100 grama ima 14,6%. Uz to, plod sadrži i 2% proteina, te brojne korisne elemente, poput vitamina C, E, B6. Bogat je i kalijem (za čak 40% više od banane), kalcijem, magnezijem, antioksidansima. Bogat je i vlaknima, zahvaljujući kojima se, nakon konzumacije avokada, duže osjećamo sitima. Koristi se u salatama, kao namaz (guacamole), u smoothijima i drugdje.
Uzgoj na otvorenom
Iako ćete u supermarketima avokado pronaći na polici s egzotičnim voćem, uglavnom onim koji potječe iz toplijih, južnih krajeva, uzgoj avokada je moguć i u našem priobalju. Neke sorte, tzv. Meksičke, podnijeti će mraz i kratkotrajnu temperaturu do čak -8 stupnjeva C. Jedini problem u uzgoju predstavljaju hladni i jaki vjetrovi, poput bure koja može uništiti biljku. Zato je avokado potrebno saditi na zaštićenim mjestima, gdje će sasvim dobro rasti i donositi plodove. Takvih primjeraka imamo uzduž jadranske obale.
Avokado kao sobna biljka
Avokado se vrlo često uzgaja i kao sobna biljka. U loncu dovoljne veličine, može narasti i do 8 metara visine, ali u „zatočeništvu“ nikada neće cvjetati i stvarati plod. Ipak, ako ga uzgajate u stanu, osigurajte mu primjerene uvjete, dobru osvijetljenost i dovoljno vlage. Zimi ga premjestite u negrijanu prostoriju s dosta svijetla u kojoj je temperatura oko 10 stupnjeva C.
Početak uzgoja je vrlo jednostavan. Dovoljno je košticu koja ostane nakon konzumacije avokada staviti na naklijavanje u čašu s vodom.
U košticu zabodemo tri čačkalice koje će omogućiti da donja trećina sjemenke bude uronjena u vodu. Nakon otprilike 20-ak dana doći će do pucanja sjemenke iz koje će krenuti razvoj korjenčića, a nakon još otprilike mjesec dana i razvoj listova.
Nakon što se korijen dobro razvije, biljku presadite u lonac ako ćete ju uzgajati kao sobnu biljku ili u zaštićeni dio vrta, ako planirate kroz nekoliko godina u salatu staviti avokado iz svog vrta.