Fotinija

Početak proljeća označava i predstavljanje u punoj ljepoti jedne, odnedavno česte biljke koju koristimo u uređenju vrtova i okućnica. Riječ je o fotiniji (lat. Photinia fraseri), prekrasnoj vrsti koja se koristi za sadnju u živici, a zanimljivi se oblici dobivaju i njenim formiranjem u stabalca kuglaste krošnje.

Najpoznatiju sortu „Red Robin“ odlikuju mladi, jarko crveni listovi koji starenjem poprimaju tamno zelenu boju. Upravo je ovaj kontrast crvenog i tamnozelenog lišća ono što biljku čini interesantnom. Cvjeta u travnu i svibnju, bijelim grozdastim cvjetovima.

Porijeklom iz Sjeverne Amerike i Azije, a zahvaljujući odličnom podnošenju niskih temperatura (i do -15 stupnjeva C), mogućnost njene primjene je široka.

Gdje ju saditi?

Osim što podnosi niske temperature, odlikuje ju i brz rast, čak do 40 cm godišnje, ako joj osiguramo povoljne uzgojne uvjete.

A oni podrazumijevaju potpuno osunčana do blago zasjenjena područja, dobro propusno, hranjivima bogato tlo. Na vapnencu neće uspijevati, pa ukoliko je tlo u vašem vrtu takvo, pred sadnju ga korigirajte dodavanjem organske tvari. Ako se ipak sadi na vapnenastom tlu, biljka će patiti zbog nedostatka željeza, uzorkovanog klorozom koja se prepoznaje po žutim listovima s izraženim zelenim žilama. Zahtijeva i stalno vlažno tlo, pa je redovito zalijevanje nužno, osobito ljeti za velikih vrućina i tijekom nekoliko godina po sadnji, dok se biljke dobro ne ukorijene.

Naraste do oko 3 metra visine, iako u slobodnom uzgoju kod kojeg ju ne orezujemo može narasti i do 6 metara. U živici je održavamo na visini koja nam odgovara kako bi nas zaštitila od neželjenih pogleda.

fotinija

Jesenska sadnja

Iako je kontejnirane biljke moguće saditi tijekom cijele godine, ipak je preporučljiva jesenska sadnja, idealno krajem rujna i početkom listopada. Ako se sadi u živici, razmak sadnje je 60 cm biljka od biljke, što je sasvim dovoljno da se stvori lijepa, gusta živica. Nakon sadnje, dobro je tlo uokolo biljke malčirati, kako bi se što više vlage zadržavalo u zoni korijena.

Orezivanje

Fotinija se u pravilu orezuje dva puta godišnje, iako je moguće rezati i češće. Prvi puta u proljeće, nakon cvatnje, a drugi puta u jesen kada otkidamo godišnji prirast i biljku održavamo na visini koja nam odgovara. Ova jesenska rezidba ima pozitivan utjecaj na prirast crvenog lišća sljedećeg proljeća, ali može dovesti i do izostanka cvatnje.

S obzirom da odlično podnosi rez, od fotinije se lijepo daju formirati i različiti oblici, primjerice stošci, kugle ili drvca kuglaste krošnje. Za održavanje ovih formi, reže se češće.

Razmnožavanje

Imate li strpljenja pričekati nekoliko godina do njene pune veličine, možete i sami proizvesti veliki broj presadnica fotinije. Dovoljno je sredinom ljeta ubrati poluzrele reznice veličine 10 – 15 cm te ih nakon pripreme posaditi u lagan supstrat. Uz redovno zalijevanje, do sljedećeg proljeća će se ukorijeniti što ćete primijetiti po izboju mladih listova.

Bolesti i štetnici

Jedan od najčešćih štetnika na fotiniji jesu lisne uši. Javljaju se na mladim listovima na kojima sišu biljne sokove, pa listovi zaostaju u razvoju, kovrčaju se i suše. Napad je moguće suzbiti tretiranjem biljke uljem nima (neem) ili prskanjem drugim biljnim pripravcima.

Od bolesti se često javlja plamenjača i druge gljivične bolesti. Njihovu razvoju pogoduje vlažno vrijeme. Prskanje vode po listovima svakako izbjegavajte. Simptomi se izražavaju kao pjege različite veličine i boje, najčešće tamnosmeđe. Bolesti suzbijte također biljnim preparatima ili sredstvom koje vam je preporučio stručnjak u poljoprivrednoj ljekarni.

 

Savjet +

Fotinija će posebno lijepa biti u živici u kojoj je iskombinirana s drugim zimzelenim vrstama, primjerice lovor višnjom ili tisom.

Biljku s početkom vegetacije obilno prihranite organskim gnojivima, a dodajte i sporopuštajuća kompleksna gnojiva kako bi zadovoljili potrebe za hranjivima tijekom cijele vegetacije.

Za uzgoj u posudama preporuča se uzgoj niže vrste „Little Red Robin“, koja naraste do metra visine. Osim za uzgoj u posudama, dobar je izbor i za obrube većih gredica, odnosno kao slobodnorastući grm.