Kavol, kaul, karfiol sve su nazivi za cvjetaču, biljku iz porodice kupusnjača, latinskog naziva Brasica oleracea var. botrytis. U toplijim klimatima cvjetača se uzgaja i bere od kasne jeseni, do ranog proljeća, čak i zimi, s obzirom da rast zaustavlja tek pri temperaturama nižim od 4 stupnja C. Ova nutritivno izuzetno vrijedna namirnica, bogata je vitaminom C, folnom kiselinom, a u isto vrijeme sadrži vrlo mali postotak ugljikohidrata, te zanemariv postotak masti. U 100 grama ima svega 25 kcal, pa je odličan izbor za one koji su na nekom obliku redukcijske prehrane.
Uzgojni uvjeti
Kod određivanja površine na kojoj će se uzgajati, treba znati kako se na istoj površini ne bi smjele uzgajati biljke iz porodice kupusnjača (kupus, brokula, raštika, kelj, korabica i dr.) godinu za godinom, odnosno između njihove sadnje na istoj gredici treba proći barem tri godine. Čestom, uzastopnom sadnjom na istoj površini, dolazi do češće pojave bolesti i štetnika, uslijed čega se smanjuju prinosi.
Cvjetača preferira srednje teška tla, bogata organskom tvari – humusom koji će tlo učiniti blago kiselim, pH vrijednosti 6,2-6,8. Tlo treba biti dobro propusno, kako voda ne bi zaostajala, što je posebice štetno kod uzgoja u zimskom razdoblju. Zato je svako teško, ilovasto tlo, prije sadnje potrebno obogatiti organskom tvari, najbolje zrelim stajskim gnojem i kompostom.
Za kvalitetne prinose potrebno je i dodavanje kompleksnog mineralnog gnojiva NPK, formulacije 7-20-30 u količini 10-15 dkg na svaki metar četvorni. Dodano organsko i mineralno gnojivo potrebno je obradom unijeti u tlo i to najbolje 2-3 tjedna prije sadnje presadnica, koje se sade na razmak od 40 cm unutar reda, uz razmak među redovima od također 40 cm.
Cvjetača voli vlažno tlo
Idealna temperatura za uzgoj je oko 16 – 18 stupnjeva C, pa se cvjetača proizvodi u rano proljeće ili kasnu jesen/zimu. Na temperaturama ispod +4 stupnja biljka zaustavlja rast, a pri temperaturama iznad 25 stupnjeva C glavice se brzo razvijaju, no gube kompaktnost i ostaju rastresite, loše kvalitete. U takvim uvjetima i brzo prorastu, cvjetaju i više nisu pogodne za konzumaciju.
Što se održavanja vlažnosti tla tiče, cvjetači je za uspješan uzgoj potrebno osigurati više vlage no što zahtijevaju druge kupusnjače, kupus na primjer. U uvjetima smanjene vlažnosti dolazi do slabijeg razvoja glavica, pa je navodnjavanje u vrijeme njihova oblikovanja od presudne važnosti. Kako se uzgaja u hladnijem dijelu godine, mnogi smatraju kako navodnjavanje nije potrebno, jer se oslanjaju na padaline. Međutim, ako iste izostanu, pogotovo obilnije, navodnjavanje je svakako potrebno.
Cvjetača se bere u fazi kada je promjer cvjetne glavice veći od 10 cm, a bere se otkidanjem pri bazi tla. U malim vrtovima ju je najbolje brati sukcesivno, ovisno o potrebi s obzirom da se u hladnjaku može čuvati svega nekoliko dana, dok se u hladnjačama na +2-3 stupnja C može čuvati oko mjesec dana.
Bolesti i štetnici
Među najčešće štetnike na svim kupusnjačama, tako i na cvjetači, ubrajaju se različite štetne gusjenice među kojima velike štete prave gusjenice kupusnog bjelca, lisne sovice i dr. Hrane se izgrizanjem lista, pa za jakog napada mogu u potpunosti izgristi svu lisnu masu, čime je onemogućena tvorba glavica ili biljka u potpunosti propada.
Za manjih napada štetu prave i odlaganjem izmeta unutar glavice, čime je umanjena njena vrijednost.
Osim gusjenica, velike štete prave i puževi, stjenice, uši i drugi. Na malenim površinama, kod uzgoja za osobne potrebe, korisno će biti ručno sakupljanje gusjenica, puževa dok se kod uzgoja na velikim površinama za zaštitu primjenjuju zaštitna sredstva dopuštena za primjenu na kupusnjačama.
Štetnike možete pokušati suzbiti i biljnim pripravcima, primjerice uvarkom od rajčice. Postrane izbojke (zaperke) nakon otkidanja s rajčice, istucite batićem za meso i ostavite da se 2 tjedna namaču u 2 litre vode. Procijedite. Svakodnevnim prskanjem, zaštitit ćete kupusnjače od brojnih spomenutih štetnika.