Poboljšanje kvalitete tla pepelom, vjerojatno je jedna od najstarijih metoda vraćanja plodnosti tlu, koja se zadržala sve do današnjih dana. I danas se veliki broj kućanstava grije na drva čijim izgaranjem nastaju velike količine pepela, koji se vrlo korisno može upotrijebiti u vrtu.
Pepeo smanjuje kiselost tla
Pri tom je prihvatljivo koristiti pepeo nastao izgaranjem prirodnog drva, ne briketa, peleta ili drva obrađenog različitim uljima ili lakovima, poput starih parketa, namještaja i sl.
Pepeo je iznimno bogat korisnim nutrijentima, ponajprije kalijem i kalcijem, a sadrži i brojne mikroelemente poput bakra, željeza, cinka, natrija, mangana, molibdena i drugih. Ne sadrži biljkama važne elemente dušik i fosfor, pa ga je uvijek potrebno primjenjivati kao dodatak gnojivima koji ih sadrže, nikako kao jedino gnojivo.
Izrazito je lužnate reakcije pa će dobro doći u korekciji pH vrijednosti, odnosno smanjit će kiselost tala i tako ih učiniti pogodnim za uzgoj većine vrsta. Treba ga izbjegavati na tlima na kojima uzgajamo bobičasto voće poput borovnica, a ne treba ga dodavati ni uz rododendrone ili kamelije kojima kiselo okruženje odgovara.
Umjerenost u količini
Pepeo je naročito koristan na površinama na kojima se uzgaja korjenasto povrće, cikla, mrkva, peršin, kupusnjače ili plodovito povrće kao rajčica, tikvica, krastavac. Pepelom u proljeće možemo prihraniti i travnjak, a dodajemo ga prije prozračivanja travnjaka. Također, dobro je nešto pepela dodati na kompostnu hrpu.
Pri dodavanju pepela u vrtu ne treba pretjerivati, pa svaki dan nakon čišćenja peći sav pepeo prosuti po vrtu.
Preporučljiva godišnja količina iznosi oko 1 kg pepela na svakih 10 kvadrata vrta. Pepeo se prospe po površini i plitko ukopa grabljicama, primjerice u povrtnjaku, ili se kod planiranja gredica za proljetnu sadnju dublje zaore. Nikako ga ne treba ostavljati na površini jer se u doticaju s vodom jako skruti što onda onemogućava prodiranje vode u tlo.
Naravno, osim u povrtnjaku, pepeo možete iskoristiti i u vinogradu, masliniku, voćnjaku.
Koristan i u suzbijanju bolesti i štetnika
Spomenimo i to da će osim poboljšanje kvalitete vrtnih tala, pepeo biti koristan i u borbi protiv različitih nametnika. Posipanjem pepela u tankom sloju oko biljaka, navući će na sebe sluz s puževa golaća koji će onda ove površine zaobilaziti. Biti će korisna barijera sve dok se ne smoči, kada će sloj pepela trebati zamijeniti novim.
Ukupan u tlo, pružit će zaštitu i od lukove muhe, a otopina pepela je korisna u borbi protiv različitih lisnih štetnika. Sve što treba napraviti je pomiješati jedan dio pepela s dva dijela vrele vode. Ovakva otopina se ostavi stajati jedan dan nakon čega se procijedi kroz fino sito pa se njom prskaju biljke jednom tjedno.
I talog od kave iskoristite u vrtu
Baš kao i pepeo, plodnosti tla doprinosi i talog od kave, koji će za razliku od pepela zakiseliti tlo, pa njega dodajte uz hortenzije, vrijesak, rododendrone i druge biljke koje preferiraju kiselu reakciju tla.
I njega možete dodati direktno uz biljku ili ga ubaciti na kompostnu hrpu. Prosušeni talog od kave će također zaustaviti pohod puževa na lisnato povrće ili jagode.
Nemate li vrt nego biljke uzgajate na balkonu, nemojte kao rutinu uzeti zalijevanje biljaka talogom od kave. Previše taloga, osim što će zakiseliti tlo, isto će i „zacementirati“ što će utjecati na smanjenu sposobnost upijanja vode.