Dracena, drvo zmaja ili zmajevac sve su nazivi za vrstu latinskog naziva Dracaena marginata, kod nas omiljenu sobnu biljku porijeklom je s Madagaskara. Možda se s naslovom ne bi složili svi oni koji su uzgajali ovu biljku, a koja im je prije ili kasnije naglo propala.
Njena je najveća odlika što uspijeva i u zasjenjenim dijelovima doma, tamo gdje nema direktnog osvjetljenja, te što će podnijeti i povremeno zanemarivanje, prvenstveno povremeni nedostatak vlage. Zato će u vrijeme kada vlage ima dosta, dio uskladištiti u svom drvenastom deblu, te ju koristiti kada bude potrebno.
Još jedna bitna odlika zmajevca jest da će pročistiti sobni zrak, te iz njega ukloniti i sve štetne spojeve, poput formaldehida, benzena i drugih. Sve je to otkriveno u sklopu NASA-inog istraživanja o utjecaju sobnog bilja na kvalitetu zraka.
Njega dracene
S obzirom da će direktne sunčeve zrake lako spržiti nježno lišće zmajevca, biljku smjestite dalje od prozora, u neki zasjenjeni dio stana, u kojem svjetla ipak ima dovoljno. Idealna uzgojna temperatura je između 18 i 24 stupnja C, a temperature niže od 13 stupnjeva mogle bi biljci nanijeti oštećenja. Biljku držite podalje od direktnog izvora topline. Nema pretjeranih zahtjeva spram zračne vlage, pa će prosječna zračna vlaga prostorije uglavnom biti dovoljna. Ipak, zimi kada radi grijanje, i zbog sebe, a i zbog zmajevca, održavajte povoljnom zračnu vlagu.
Što se zalijevanja tiče, zalijevajte umjereno, tek onda kada se gornja polovica supstrata u kojem je posađen, lagano prosušila. Provjerite to ubadanjem prsta u supstrat. Kod zalijevanja, biljku dobro natopite, a onda ju ostavite na sudoperu ili kadi da se sva suvišna voda ocijedi. Tek tada biljku vratite u ukrasnu posudu ili na podložak.
Previše zalijevana biljka imat će smeđe vrhove listova ili će listovi skroz požutiti. Imajte na umu kako je normalno da zmajevac povremeno odbaci pokoji najdonji list. Isto će potaknuti bujniji razvoj novih listova.
Povremeno presađivanje
U vrijeme intenzivnog rasta, od proljeća do u jesen, dracenu prihranjujte tekućim gnojivima za lisnato sobno bilje. Preporučljivo je prihranjivati jednom mjesečno. Što se presađivanja tiče, s obzirom da izuzetno sporo raste, biljku presađujte svakih 4-5 godina, a prilikom presađivanja birajte lonac koji je za samo nekoliko centimetara u promjeru veći od onog u kojem je biljka bila ranije posađena.
Važno je i redovito uklanjanje prašine s listova, kako bi mogli obavljati svoje normalne fiziološke funkcije, te kako bi listovi bili sjajni i ukrasni. U toplom dijelu godine biljku povremeno možete i otuširati blagim mlazom tople vode.
Razmnožavanje
Iako je uvijek najbolja opcija kupiti novu biljku, ipak možete pokušati razmnožiti i onu koju već imate u svom domu. Dovoljno je u proljeće odrezati granu, koja mora biti čvrsta i kompaktna. Oko 10 centimetara dugu reznicu stavite u čašu s vodom, kojoj ste dodali komadić ugljena (može i aktivnog ugljena iz ljekarne), a koji će spriječit truljenje. Nakon nekoliko tjedana započet će tvorba korijena. Pričekajte da se dobro razvije pa potom reznice posadite u dobru mješavinu supstrata za sobno bilje i dalje ju uobičajeno njegujte. Uspjeh će izostati ako reznicu uzmete s biljke koja je propala, odnosno kojoj su grane mekane i s kojih se odvaja kora.
Bolesti i štetnici
Od štetnika ćete na draceni najčešće primijetiti crvenog pauka, pogotovo ako se uzgaja u uvjetima visoke temperature i niske zračne vlažnosti. Korigiranjem ovih elemenata, spriječit ćete i daljnji razvoj pauka. Drugi čest štetnik su lisne ili štitaste uši koje se najčešće nalaze duboko pri bazi listova. Prvi znak njihove pojave su ljepljivi listovi, s obzirom da izlučuju mednu rosu, na koju se za jačih napada mogu naseliti i gljive čađavice. Uši uklonite komadićem vate natopljenim u alkohol, a kod jačih napada primijenite neki biljni pripravak, primjerice ulje neema.