Uzgoj u visećim posudama

Uzgoj u visećim posudama

Uzgoj u visećim posudama seže još u daleku povijest, kada su prostorije mnogih plemićkih kuća krasile viseće posude zasađene raznim papratima. S vremenom se košare «sele» na otvoreno, tako da ih danas susrećemo na balkonima, u vrtovima.

Na manjim terasama, upravo su idealne, budući njima nećemo nepotrebno zauzimati prostor. Jednostavno ih objesimo o strop ili o zid i uživamo u njihovoj ljepoti, a još uvijek imamo dovoljno prostora za sjedenje. Njima možemo stvoriti i dobru zaštitu od neželjenih pogleda. Viseće košare lijep su detalj i u vrtu, ako ih objesimo na grane kakvog stabla.

Gdje smjestiti viseću posudu?

Prvo o čemu morate voditi računa kod smještanja visećih posuda, jest da ne smiju smetati kod normalnog prolaza. Također ih nije preporučljivo smještati ni blizu staklenih površina (prozora, vrata), ali ni preblizu zidova, kako se za jakih strujanja vjetra ne bi razbile, odnosno kako njima ne bi oštetili stakla. Također bi trebalo pripaziti, kako se nakon njihova zalijevanja suvišna voda iz njih ne bi slijevala po slučajnim prolaznicima.

A što se izbora biljaka za sadnju u njih tiče, tu zaista nema problema. Jer među mnoštvom vrsta namijenjenih za sadnju u viseće košare možemo izabrati one kojima će odgovarati potpuno osunčani položaji, primjerice visećim pelargonijama ili petunijama, ali i onih koje će idealne uvjete pronaći u sjeni, kao primjerice nedirak (Impatiens).

Iako se u prodaji najčešće nalaze viseće košare u kojima je zasađena samo jedna vrsta, mnogo su ljepše one u kojima se kombinira sadnja njih nekoliko.

Potreban je lakši supstrat

Biljke koje u njih sadimo imaju nešto drugačije zahtjeve od biljaka posađenim u uobičajenim posudama. Za sadnju u viseće posude koristimo supstrate koji su lagani i koji zadržavaju dovoljno vode. Supstrati koji udovoljavaju ovim zahtjevima sastavljeni su od treseta i perlita uz neke druge komponente. Uvijek je preporučljivo kupiti već pripremljeni supstrat, male težine.

Viseće košare možemo kupiti već pripremljenije za sadnju, primjerice plastične, pletene, a možemo ih izraditi i od specijalnih žičanih mreža. Stjenke mreža valja obložiti oko 5 centimetara debelim slojem suhe mahovine. Zatim u njih sipamo supstrat do razine u kojoj sadimo prvi red biljaka. Biljke sadimo tako da oštrim nožem zarežemo mahovinu  i posadimo biljku. Na toj prvoj etaži biljke sadimo na razmak od 10 cm. Nakon toga sipamo novi sloj supstrata u debljini od 15 centimetara, te ponovo u krug sadimo biljke. Broj etaža na koji ćemo saditi ovisi o dubini košare. Na samom vrhu košare također zasadimo bilje.

Zalijevanje

Zalijevanje visećih košara mnogima predstavlja problem i zato ih izbjegavaju, budući nakon zalijevanja iz košara kapa voda i mrlje zemlje koje zatim onečišćuju podne površine. Zato ih i nije primjereno vješati iznad finog namještaja, tepiha i sl.

Mnogo je lakše posudu spustiti, zaliti i nakon što se suvišna voda ocijedi ponovno ju vratiti na željeno mjesto.

Idealno rješenje bi bilo vješanje posuda o kolotur, umjesto na kuku jer na taj način kod svakog zalijevanja posudu jednostavno spustimo na tlo.

Danas su u prodaji i specijalne viseće posude dvostrukog dna u kojem se nalazi spremnik za vodu, a koji se jednostavno puni.

Ne smijemo zaboraviti kako se jednom tjedno zajedno sa zalijevanjem vrši i prihranjivanje biljaka u visećim posudama i to tekućim hranjivom za cvjetnice.

Naravno, ovo prihranjivanje izostavit će oni koji su usporedo sa sadnjom u supstrat umiješali i granule sa hranjivima koja se postupno otpuštaju kroz duže vrijeme.

 

Vrste za viseće posude

Mnogo je vrsta primjerenih za sadnju u viseće posude. Moguće je izabrati između  velikog broja  jednogodišnjih vrsta ili trajnica. Bitno je birati vrste dugih izboja, kao primjerice pelargoniju, fuksiju, petuniju, bakopu i sl. Osim cvjetnica lijepo će se uklopiti i vrste interesantnog lista (bršljan i sl.)

Za osunčane položaje dobar su izbor viseće pelargonije, viseće petunije, naročito skupina surfinija, zatim  sporiš (Verbena sp.), Savršenog je izgleda i dugotrajne cvatnje i skavola (Scaevola sp.), dvozub (Bidens). Dugotrajnu cvatnju na sunčanom položaju pružit će nam i prkos (Portulaca sp.), ali i slak, gazanija.

Na polusjenovitim položajima idealno će stanište naći bakopa (Bacopa), viseće begonije, fuksije ili novogvinejske vodenike (Impatiens «New Guinea»).

I na sjenovitim položajima možemo smjestiti viseće košare zasađene primjerice bršljanom, klorofitom (Chlorophytum elatum) ili puzavcem (Tradescantia sp.).