Bob je jednogodišnja povrtnica iz porodice „Fabaceae“, na žalost rijetko zastupljena u našim jelovnicima. Prepun je brojnim korisnim nutrijentima, prije svega fosforom, vitaminima B skupine te vitaminom C. Konzumaciju boba vežemo uglavnom uz mediteransku kuhinju, u kojoj se na „lešo“ spremaju mlade mahune ili mlada zrna.
Porijeklom je s područja Sredozemnog mora i Bliskog istoka, a pisani spomen boba datira još od 1.300 godina prije Krista. U svijetu se danas uzgaja na velikim površinama, uglavnom u Kini i Africi, a najvećim dijelom se uzgaja kao stočna hrana.
Kod nas je najzastupljeniji u priobalju gdje se uzgaja dugi niz godina, a do danas je postao omiljena proljetna namirnica u čast koje se održavaju i brojni gastro festivali na kojima se spremaju brojne delicije u kojima osnovnu namirnicu čini upravo bob.
Uzgoj
S obzirom da je temperatura pri kojoj bob klija već između 3-5 stupnjeva C, sa sjetvom boba započinjemo prilično rano, u priobalju od listopada do siječnja, a tamo gdje su mrazevi uobičajena pojava, sa sjetvom treba pričekati kraj veljače i početak ožujka. Na kontinentu se sije u ožujku i početkom travnja.
Sije se na dobro pripremljenoj površini koja je prekopana do dubine od najmanje 30 centimetara i fino usitnjena.
Kod obrade tla dobro je unijeti oko 200 kg zrelog organskog gnoja na svakih 100 kvadrata površine, a preporuka je površinu pognojiti i kompleksnim mineralnim gnojivom (NPK) formulacije 7:14:21 (7 kg/100 kvadrata). Vrlo je važno voditi računa o plodoredu, odnosno ne sijati bob na površini na kojoj je bio zasijan prethodne tri godine.
Sjetva u redove ili jamice
Sije se na dubinu 5-10 cm, a može se sijati u redove međusobno udaljene jedan od drugog 40 cm uz razmak sjemenki unutar reda od 10 cm. Moguća je i sadnja u jamice u kojima se stavi 4-5 sjemenki, uz razmak između jamica je isto 40 cm.
Prije sjetve dobro je preko noći ostaviti sjemenke da se namaču u hladnoj vodi, čime će se potaći brže klijanje.
Intenzivni rast boba započinje pri temperaturama između 12 i 25 stupnjeva C, a minimalna temperatura pri kojoj započinje cvatnja je 10 stupnjeva C. Ako nakon početka cvatnje nastupi razdoblje s niskim temperaturama, može doći do opadanja cvjetova i već zametnutih mahuna. U razdoblju rasta, s obzirom na vjerojatne zimske zalihe vode u tlu, navodnjavanje boba nije potrebno, no ako nakon početka cvatnje nastupi sušno vrijeme, pravovremenim zalijevanjem značajno doprinosimo povećanju prinosa.
Zakidanje vrhova
Nakon što biljka postigne punu visinu, dobro je izvršiti otkidanje vrhova stabljike u dužini 5-10 cm, čime ćemo pospješiti razvoj mahuna i skratiti vrijeme njihova dozrijevanja, a smanjit ćemo i pojavnost čestog štetnika – crne bobove uši, čije se kolonije razvijaju na mladim listovima koje ovom tehnikom uklanjamo.
Berba
Razdoblje berbe ovisno je o terminu sjetve, pa višekratnom sjetvom u razmacima od 7-10 dana, razdoblje berbe možemo značajno produžiti.
U priobalju, kod sjetve obavljene sredinom listopada prvu berbu moguće je očekivati u drugoj polovici travnja, a berba se produžuje do sredine svibnja. Sjetva koja je izvršena u drugoj polovici siječnja rezultira berbom od sredine do kraja svibnja.
Bere se mlada mahuna dužine 20-ak cm, koja se priprema cijela, a ako planiramo potrošnju zrna, mahuna se bere nešto kasnije kada dosegne dužinu od 30-ak cm s jasno opipljivim zrnima u sebi.
Mahune se konzumiraju u svježem stanju, dok se u zrnu može skladištiti zamrzavanjem i tako čuvati za upotrebu tijekom cijele godine.
