Sumorna zimska razdoblja polako su iza nas i svuda oko nas se budi život. Priroda se već probudila, pa su tako i naše sobne biljke već završile s razdobljem zimskog mirovanja i pravo je vrijeme da i njima sada pružimo potpunu njegu.
Presađivanje
Čim u proljeće zatopli, naše biljke ulaze u razdoblje intenzivnog rasta. Vrijeme je to u kojem ih je, ukoliko su prerasle postojeći, potrebno presaditi u veći lonac. One koje rastu brzo možda će trebati presaditi i dva puta godišnje dok je ostale dovoljno presaditi jednom u dvije godine. Već odraslim biljkama dovoljno je promijeniti površinski sloj supstrata. Ono što nam prvo ukazuje da je biljku potrebno presaditi jest korijenje koje izbija kroz drenažne rupice na dnu lonca. Na potrebu presađivanja trebalo bi vas upozoriti i brzo otjecanje vode nakon zalijevanja. Osjetite li miris plijesni i truleži supstrata, možda nije potrebno biljku presaditi u veći lonac, ali je svakako potrebna njegova izmjena. Jedan od glavnih uvjeta uspješnog uzgoja biljaka, jest rast u kvalitetnim supstratima, koji će zadovoljiti potrebe biljaka za hranjivima, barem u početnoj fazi rasta.
Većina supstrata kao osnovu sadrži treset, kojem su dodana određena mikro i makro hranjiva, posebni dodaci za olakšano primanje i otpuštanje vode, te određeni dodaci za poboljšanje strukture. Svaki od supstrata ima i određenu višu ili manju pH vrijednost, koja ga čini pogodnim za uzgoj određenih vrsta.
Korak 1
Prilikom vađenja biljke iz tegle, vrlo je važno ne čupati je. Stoga se nekoliko sati prije presađivanja biljka zalije, kako bi se lakše izvadila iz lonca. Lonac lagano protresite. Jednom rukom čvrsto držimo lonac, a drugom prihvatimo bazu biljke. Lagano lupkajući loncem, biljku izvadimo.
Korak 2
Nakon što smo biljku izvadili iz tegle, rukama lagano razrahlimo grumen, a svo trulo i oštećeno korijenje odstranimo. Kako bi se spriječilo znatnije oštećenje biljke uslijed isušivanja korijena, iznimno je važno odmah nakon vađenja biljku presaditi.
Korak 3
Prije sadnje u novu posudu, na njeno dno stavljamo drenažni sloj debljine 3-10 centimetara, ovisno o veličini lonca. Na ovaj sloj dolazi sloj supstrata u koji će se biljka posaditi. Pri tom treba paziti kako biljka treba biti posađena na istu dubinu na kojoj je bila i ranije posađena.
Korak 4
Posudu ispunimo supstratom, dobro ga utiskujući rukama. Pazimo pri tom da od razine supstrata do ruba lonca bude oko 3 centimetra slobodnog prostora, kako se tijekom zalijevanja voda ne bi prelijevala. Presađena biljka u novom će supstratu pronaći dovoljno hranjiva za prva dva mjeseca rasta.
Korak 5
Nakon svih obavljenih radnji, presađenu biljku treba dobro zaliti kako bi se tlo dodatno sleglo, te kako bi se istisnuo zrak iz pora tla. Nakon nekoliko će zalijevanja možda biti potrebno dodati još 1-2 cm supstrata, zato ga uvijek imajte u pričuvi.
Redovitije i obilnije zalijevanje
Dok su za vrijeme zimskog mirovanja naše sobne lončanice zahtijevale tek minimum zalijevanja, sada im treba osigurati dostatne količine vode. Pri tom ne pretjerujte. Upamtite kako zalijevanje nije potapanje. Previše će vode učiniti više štete no koristi.
Ukoliko vam se dogodi da se supstrat u koji je biljka posađena previše isušio, tako da se odvaja od lonca, lagano ga razrahlite rukama i svježim supstratom ispunite pukotine kako kroz njih voda ne bi samo procurila. Tek tada cvijet zalijte.
Prihranjivanje
Biljke koje ste presadili u svjež supstrat ne treba prihranjivati dva mjeseca nakon presađivanja budući supstrat sadrži dovoljne količine hranjiva.
Nakon tog razdoblja prihranjivanje sobnih biljaka, najčešće tekućim hranjivima je obavezno. Korisno je upotrijebiti i gnojivo u štapićima koji otpuštaju potrebne količine hranjiva kroz duže razdoblje. Pri tom, za svakog prihranjivanja odredite točnu količinu hranjiva kako je navedeno u uputi. Naime, previše hranjiva dovest će do propadanja biljke. Također, kod prihrane koristite gnojiva prilagođena vašoj biljci. Naime, različite su formulacije gnojiva namijenjene za prihranu lisnatog sobnog bilja ili cvatućih lončanica.
Simptomi viška hranjiva
Prečesto prihranjivanje velikim količinama gnojiva dovodi do propadanja biljaka. Neki nam znaci mogu ukazati da smo pretjerali u doziranju.
- Ukoliko je biljka posađena u glinenom loncu, na njegovim će se stjenkama kao i na površini supstrata pojaviti bijele prevlake.
- Tijekom ljeta, kada bi u normalnim uvjetima biljke napredovale i rasle, prehranjene će zaostajati u rastu i neće tjerati nove izboje.
- Venuće listova jedan je od sigurnih simptoma prekomjerne primjene hranjiva.
- Na listovima se opažaju smeđe mrlje koje se s vremenom potpuno osuše. Rubovi listova su oprženi kao da je biljka bila smještena na direktnom suncu.
Čišćenje biljaka
Tijekom zime na biljkama se sigurno nataložila prašina, koju sada valja ukloniti. Osim što smanjuje estetsku funkciju biljke, prašina i začepljuje pore listova, onemogućuje potpunu osvijetljenost, a može sadržavati i tvari koje biljkama izravno štete.
Najjednostavniji način uklanjanja prašine je tuširanje cijele biljke, najbolje ujutro, kako bi se biljka do navečer potpuno osušila. Pri tom pazite da voda kojom biljku tuširate ne bude ni prehladna, ali ni prevruća.
Biljke dlakavih listova, kao ni kaktuse i sukulente ne tuširajte. Sa dlakavih listova prašinu uklonite finom četkom.
Poliranje listova
Kada smo biljku istuširali i ona se dobro osušila dobro je listove namazati ili nasprejati sjajilom.
Pri tom valja izbjegavati ona iz «kućne radinosti» primjerice pivo, mlijeko, a posebno maslinovo ulje. Ova sjajila naime začepljuju pore te onemogućuju normalno disanje biljke.
Kako se danas u našim trgovinama prodaju sredstva za poliranje u spreju, svakako je preporučljivo upotrijebiti njih. Ako se pridržavate priloženih uputa i koristite je za biljke kod kojih je primjena dopuštena, vaše će biljke s početkom proljeća zasjati u punom sjaju
Njega cvatućih lončanica
- Ciklame su sada u punoj cvatnji. Nakon što ocvatu mnogi ih bacaju, iako je jednostavno sačuvati ih i za sljedeću sezonu. Podsjećamo kako s prestankom cvatnje valja postupno obustaviti zalijevanje, da bi nakon što se listovi osuše posudu s ciklamom prenijeli u podrum ili u vrt na sjenovito mjesto. Sredinom ljeta gomolj presađujemo u svježi supstrat.
- Jaglaci koji su za hladnih dana uveseljavali naše domove, sada polako prestaju sa cvatnjom i više nisu toliko atraktivni. Jednostavni jaglac (Primula acaulis) koji je i najčešći, možete nakon cvatnje presaditi u vrt na polusjenovito mjesto. Zalijevajte ga umjereno do jeseni, kada sa njega valja ukloniti sve požutjele listove, te početi sa normalnim zalijevanjem.
- Kalanhoji koja je cvjetala tijekom zime sada valja podrezati osušene cvjetne stabljike i suhe listove te po potrebi presaditi u veći lonac.
- Ako ste sačuvali prošlogodišnji gomolj gloksinije, sada ga presadite u svjež supstrat i započnite sa redovitom njegom.
- Nakon što prođe opasnost od mraza iznesite azaleju u vrt i smjestite je na sjenovito mjesto na kojem će ostati do jeseni. Redovito je zalijevajte, prihranjujte i orošavajte joj listove.
Privikavanje na vanjske uvijete
Većinu lončanica s prvim zatopljenjem iznosimo van. Kako biljke ne bi doživjele šok zbog nagle promjene stanišnih uvjeta, čim prođe opasnost od mrazeva prenesite lončanice na odgovarajuće mjesto na otvorenom kako bi se postupno priviknule na nove uvjete. Krajem dana ih vratite u kuću kako ih niže noćne temperature ne bi oštetile.
Nakon nekoliko dana privikavanja, a nakon što se temperature zraka ustale možete ih ostaviti van. Mnoge će lončanice svu svoju raskoš pokazati upravo tijekom ljeta.
Bolesti i štetnici
S porastom temperature zraka raste i opasnost od pojave bolesti i štetnika. Njihovu prisutnost treba na vrijeme uočiti kako bi mogli pravovremeno reagirati.
Vrlo je važno na vrijeme uočiti njihovu prisutnost, te krenuti u njihovo suzbijanje. Kod manjeg napada pomoći će tuširanje biljke mlakom vodom ili mehaničko odstranjivanje. Dobar rezultat kod pojave tresetne mušice postiže se i s pomoću običnih šibica, čija se glavica (fosforni dio) plitko ukopa u posudu uz biljku. U većim teglama postavi ih se nekoliko, a zalijevanjem će se postupno rastvarati i u tlo otpuštati za mušicu štetne spojeve. Nakon tri dana šibice zamijenite novima.
Kod tretiranja biljaka kemijskim sredstvima, izbjegavajte zatvorene prostore. Biljke valja iznesite van te ih tamo tretirajte preporučenim sredstvom. Izbjegavajte bilo kakvu aplikaciju pesticida za vjetrovita vremena.
