posadi sam

Sjetva jednogodišnjeg cvijeća

Svake se godine na našim tržnicama i u vrtnim centrima nudi obilje jednogodišnjih vrsta koje će naše vrtove, terase i balkone krasiti tijekom ljetnih mjeseci.
Iako je cijena tih presadnica prilično niska, vjerujem kako ipak ima onih koji bi se rado okušali u njihovoj proizvodnji. Sada je pravo vrijeme da prionete poslu

Postupak zaista nije težak, te uz malo truda i dobre volje u sljedećih nekoliko mjeseci možete uživati prateći razvoj vaših omiljenih biljaka od male sjemenke do prekrasne cvjetajuće lončanice.

Nabavite potreban materijal

Prije kretanja u sam postupak sjetve pribavite sav potrebni materijal. Biti će vam potreban supstrat za sjetvu, posuda u koju ćete sijati (lončići, sandučići od tvrde plastike ili stiropora, tresetni ili kartonski lončići koji se mogu ukopati u tlo zajedno sa sadnjom te druge pogodne posude) i naravno sjeme.

Ako vam je sjeme zaostalo od prijašnjih godina, obavezno provjerite njegovu klijavost, a ako kupujete novo, obratite pozornost na datum do kojeg je sjeme valjano, a koji se nalazi ispisan na deklaraciji.

Nikako ne upotrebljavajte supstrat u kojem ste sijali prošlih godina, odnosno onaj koji ste rabili za sadnju nekih biljaka.

Valjalo bi izbjegavati i posude za sjetvu u kojima ste sijali prošle godine, odnosno prije nove sjetve ih isperite kakvim dezinficirajućim sredstvom.

Kvalitetan supstrat – ključ uspjeha

Kod sjetve u posude valja izbjegavati i upotrebu vrtnog tla budući u istom može biti sjemenja korova, prezimjelih štetnika ili bolesti, a koji bi nakon nicanja napali mlade biljčice.
Specijalizirane supstrate za sjetvu danas je moguće nabaviti u svim bolje opskrbljenim trgovinama.

Inače, jednogodišnjim nazivamo one vrste koje unutar jedne kalendarske godine završavaju svoj životni ciklus, od nicanja preko rasta i razvoja do odumiranja.

Među jednogodišnjim vrstama razlikujemo one koje za klijanje traže višu temperaturu pa ih sijemo i do sadnje njegujemo u toplim klijalištima kakve danas možemo kupiti u svim opremljenijim trgovinama (begonija, verbena, kadifica, cinija i dr.) i one kojima su za klijanje potrebne nešto niže temperature pa ih nešto kasnije (u travnju i svibnju) sijemo direktno na gredice. Osim što trebaju niže temperature za nicanje, velika većina ovih vrsta ne podnosi presađivanje pa je to razlog više što ih sijemo direktno na gredicu.

Opisat ćemo oba načina.

Sjetva u klijališta

Posude u koje ćemo sijati valja ispuniti supstratom. Na dno posude može doći i grublji supstrat, dok onaj u površinskom sloju mora biti fin, pa ga stoga treba prosijati. Naročito je to važno kod vrsta koje imaju sitno sjeme. Posuda svakako mora imati i otvore za drenažu kroz koje će otjecati suvišna voda nakon zalijevanja.

Nakon što smo posude ispunili supstratom, lagano ga pritisnemo daščicom.

Tada slijedi sjetva, koja se može provoditi omaške (po cijeloj površini) ili u redove (kod sjetve u sandučiće).

Ako sijemo u redove tada daščicom sasvim plitko označimo red u koji ćemo sijati. Kako bi sjetva bila što jednoličnija dobro je sijati preko tuljca koji se izradi od običnog bijelog papira.

Sjetva vrsta koje imaju sasvim malo sjeme (begonija) dobro je obaviti iz bočice kojoj se na otvor stavi gaza.

Sitno sjeme se ne prekriva supstratom, već se samo lagano utisne daščicom, dok se krupnije sjeme prekrije tankim slojem prosijanog supstrata.

Supstrat u koji smo sijali treba navlažiti, najbolje mlakom vodom. Kod zalijevanja je potrebno koristiti fine prskalice kako bi se izbjeglo ispiranje sjemena. Posudu treba prekriti staklom ili plastičnom folijom, te smjestiti na toplo mjesto (staklenik ili prozorska daska). Pokrov uklanjamo nakon nicanja sjemena.

Ako je posuda smještena na izravnom suncu, do nicanja je prekrijte i novinskim papirom.

Njega nakon sjetve

Za klijanje sjemena valja osigurati optimalnu temperaturu, koja za većinu vrsta iznosi 18 – 22 stupnja C.

Vrstama koje klijaju na svjetlu, potrebno je osigurati dobru osvijetljenost. Među njih spadaju Begonija, Petunija, Kadulja, Lobelija.

Kod zalijevanja treba biti oprezan, jer prevelika vlaga vrlo lako može dovesti do truljenja mladih biljaka.

Razdoblje nicanja je ovisno o vrsti, pa tako većina vrsta niče u rasponu od 7 – 21 dan.

Nakon što biljke niknu i razviju prvi par pravih listova presađuju se na veći razmak, također u sandučiće ili u pojedinačne posude. Predugo ostajanje na mjestu gdje su biljčice niknule dovodi do izduživanja biljaka koje izgube lijepu zelenu boju, izduže se i postaju podložnije napadu bolesti i štetnika.

Ukoliko tijekom prvog pikiranja biljčice nismo sadili u pojedinačne posude, to činimo odmah nakon što se biljčice počnu međusobno dodirivati.

I kod presađivanja koristimo odgovarajuće supstrate, a koji će biljkama pružiti optimalne uvijete za puni razvitak.

Presađene biljke čuvaju se na svijetlom i toplom mjestu, te redovito zalijevaju. Valja pažljivo promatrati biljke kako bi se pravovremeno utvrdila prisutnost bolesti i štetnika.

Konačnu sadnju u vrtove i terase, obavljamo čim nam to vremenske prilike dopuste, najčešće u travnju.

Direktna sjetva na gredice

Kao što je u uvodu rečeno, ona se provodi tijekom travnja i u svibnju kada dnevne i noćne temperature porastu.
S direktnom sjetvom ne valja ni odugovlačiti jer bi visoke temperature zraka uz jako sunce mogle oštetiti mlade biljke, a kasnom je sjetvom smanjeno i vrijeme cvatnje.

Sjetva se obavlja na dobro pripremljenu gredicu sa koje su uklonjeni svi korovi i drugi otpadni materijal. Prije sjetve gredicu valja dobro obraditi uz dodavanje organskog materijala (stajski gnoj) koji se ravnomjerno izmiješa sa tlom. Nakon obrade tlo se poravna grabljama. Tada krećemo sa sjetvom koju provodimo omaške po cijeloj površini ili u pripremljene redove.

Nakon sjetve sjeme valja prekriti tankim slojem tla, koje mora biti bez primjesa grudica i kamenčića. Najbolje ga je stoga prosijati.
Površinu zalijemo blagim mlazom kako sjeme ne bi izbilo na površinu jer će ga tada sigurno pojesti ptice ili odnijeti mravi. Prvih nekoliko dana površinu možemo zalijevati i preko plastične mreže.

Kako biljčice niču, vjerojatno ćete uočiti kako je njihov sklop previše gust, te će ih valjati prorijediti. Odstranjene biljke ne bacajte, već ih presadite na neku drugu gredicu, ili njima nadomjestite biljke koje su propale.

Direktno sijemo vrste, kao npr. ljetni čempres (Kochia scoparia), dragoljub (Tropaelom majus), neven (Calendula officinalis), lijepi dečko (Impatiens balsamina), noćurak (Mirabilis jalapa), a moguća je direktna sjetva nekih vrsta koje se inače siju u klijalište kao kadifice (Tagetes), cinije (Zinnia) i dr.