Korisni savjeti

Topiari – pravilnom rezidbom do željenih formi

Za početak se poigrajte s jednostavnijim, kuglastim formama, a s vremenom možete iskazati i umijeće u stvaranju spirala i drugoh oblika.

topiari

Pod pojmom topiari podrazumijevamo umjetnost oblikovanja biljaka u razne geometrijske forme, najčešće kugle, kocke, stošce, ali i u složenije oblike, primjerice životinjske oblike, šahovske figure i sl.


topiari Povijest topiarija seže još u drevnu grčku, odakle se umjetnost oblikovanja živih skulptura pomalo širila u ostale zemlje. Svoju najveću primjenu topiari doživljavaju u vrijeme renesanse u brojnim francuskim, engleskim i talijanskim vrtovima.

U prošlosti su se topiari najviše koristili kod uređenja velikih vrtova tadašnjih vila, a kasnije se njihova primjena znatno proširila. Tako se danas često može vidjeti različito ošišano bilje u privatnim vrtovima, i ponegdje u gradskim parkovima.

Danas su se zadržale uglavnom jednostavnije forme poput kugli, kocaka ili stožaca, dok će se u izradu topiarija u obliku raznih životinja ili, primjerice, šahovskih figura odlučiti samo oni smjeliji, budući ovakve forme zahtijevaju stalno održavanje. I danas bi se moglo reći kako se zahtjevnijim formama «kite» oni nešto moćniji i bogatiji.

Dobro odabranom vrstom do uspjeha

Što se izbora biljaka pogodnih za izradu topiarija tiče, uvijek treba birati zimzelene spororastuće vrste. Tu spadaju lovor, šimšir, kalina, božikovina, tisa, razne četinjače. Riječ je o vrstama koje dobro podnose rez, a ujedno se nakon rezidbe brzo oporave.

Brzorastuće vrste također se mogu koristiti, ali za izradu manje složenijih formi, budući brzo gube oblik, pa im je potrebno posvetiti više pažnje i češće ih orezivati.

Uvijek je bolje započeti sa tvorbom željenog oblika dok je biljka još mala, budući je tada savitljivija i bolje će tvoriti određenu formu. Neki jednostavniji oblici mogu se napraviti od već odraslih biljaka, koje već i same svojim habitusom sugeriraju određenu formu.

Kod orezivanja možemo vjerovati svojoj vještini i «od oka» rezati željene forme, no ukoliko i samo malo pogriješimo skulptura će izgubiti na ljepoti kroz duže vrijeme.

Zato se za izradu složenijih struktura također koriste žičani modeli oko kojih se posadi željena biljka, a kada se potpuno razraste i prekrije formu, pri orezivanju nećemo pogriješiti, budući žičani model neće dopuštati prejaki rez.
Rezidbu je najbolje provoditi u vrijeme intenzivnog rasta. U hladnijim klimatima kasnu rezidbu u jesen treba izbjegavati, budući novoizrasli izboji zimi lako stradaju od mraza.

Osim rezidbom određenih vrsta, lijepi se oblici dobivaju i na druge načine, primjerice povijanjem bršljana uz već spomenute žičane strukture. Bršljan za kratko vrijeme potpuno prekrije strukturu dajući joj željeni oblik. Kako bršljan i dalje širi svoje grane, dovoljno ih je redovito orezivati kako se ne bi izgubila forma.
Ovakvi se žičani držači mnogu pronaći i u našim bolje opskrbljenim prodavaonicama poljoprivrednih proizvoda.

Topiari
Tu je oblikovane u spiralnoj formi

Primjena topiarija nije ograničena samo na područje vrta, budući se lijepo orezane biljke koriste i za sadnju u ukrasne posude. Orezani u zanimljivim formama predstavljat će lijep centralni element vrta, zanimljiv detalj na terasi, a postavljeni u paru biti će idealan ukras pred kućnim vratima.

Vrste pogodne za oblikovanje

1. Lovor

Lovor je zahvalna vrsta za oblikovanje manje zahtjevnih formi, primjerice kugli ili kocaka. Lovor je zimzelena biljka uspravnog rasta. Uz glavno deblo izbijaju brojni postrani izbojci, koje, želimo li lijepu formu treba redovito uklanjati. Listovi su eliptični, lagano valovitog ruba i svijetlozelene boje. Kora je u mladih stabala pepeljasta, glatka i sjajna, a u starijih primjeraka je crna i hrapava.

Cvjeta u veljači i ožujku sitnim bijelo-zelenkastim cvjetovima, no zbog učestalog reza ovdje će cvatnja vjerojatno izostati. Plod je tamnomodra, gotovo crna boba, koja je omiljena hrana pticama, osobito kosovima, čestim posjetiteljima lovora. Stabalca lovora sa kuglastom krošnjom često ćemo vidjeti posađene u velikim posudama.

Kako se lovor u prirodi sam zasijava, to ćemo vrlo lako doći do mladih sadnica pogodnih za izradu topiarija.

2. Šimšir (Buxus sp.)

Šimšir je favorit među vrstama pogodnim oblikovanju raznih formi. Francuski i engleski renesansni vrtovi kao obavezni element imali su različito oblikovane grmove šimšira. Svoju je popularnost zadržao i do danas. Radi se o zimzelenoj vrsti izuzetno sporog rasta i izrazite dugovječnosti. Za njega se kaže kako «raste i umire tisuću godina».

Odlikuju ga sjajni kožasti, listovi koji na granama ostaju 8-12 godina.

3. Božikovina (Ilex sp.)

Zimzelena je vrsta, sjajnih kožastih, na rubovima lagano zašiljenih listova. Dvodomna je vrsta (postoje biljke koje nose samo muške cvjetove i one koje nose samo ženske) pa je na svakih 5-6 ženskih biljaka potrebno zasaditi barem jednu mušku, kako bi tijekom jeseni i zime mogli uživati u božikovini okićenoj brojnim crvenim bobicama.

Izuzetno sporo raste, a na prirodnim staništima može doseći visinu i do 10 metara. Dugovječna je biljka, pa prema podacima iz literature može doživjeti starost i do 300 godina.

Od božikovine se oblikuju uglavnom jednostavnije, najčešće kuglaste forme.