Crna pjegavost često je gljivično oboljenje ruža, koje je posebno razvija na početku vegetacije, dok je vrijeme vlažno, a temperature zraka relativno niske. Iako crna pjegavost neće uništiti ružu, ipak će ju s vremenom oslabiti, pa će postati podložna napadu brojnih drugih štetnika i biljnih bolesti.
Crna pjegavost, kako joj i samo ime kaže, prepoznaje se po crnim pjegama različite veličine, od nekoliko milimetara čak do jednog centimetra. Mrlje se najprije pojavljuju na naličju donjih listova, a s vremenom se zaraza širi i na gornje listove, koji žute i otpadaju.
Uzročnik ove bolesti je gljivica naziva Diplocarpon rosae. Ona luči etilen, biljni hormon koji pospješuje starenje, pa zbog njegova utjecaja listovi žute i opadaju.
Prevencija pojave crne pjegavosti
Širenju zaraze pogoduju vlažni uvjeti, s obzirom da spore kojima se širi klijaju isključivo uz prisustvo vlage. Zato je čak i ljeti potrebno izbjegavati prskanje vode po listovima, pogotovo u predvečerje kada su temperature niže nego danju, pa će listovi dugo ostati vlažni.
Kako bi se smanjila zaraza, ružu je potrebno redovito orezivati, kako bi se postigla dobra prozračnost unutar grma. Također, svo zaraženo lišće potrebno je otkinuti, odnosno pokupiti otpalo, te uništiti. Najbolje je to učinit spaljivanjem.
Naravno, i odabir dobrog položaja za uzgoj ruža je od velikog značaja za smanjenje zaraze. Ruže uzgajane na sunčanom položaju puno će manje pobolijevati od ruža koje su posađene u sjeni.
Suzbijanje prirodnim sredstvima
Na tržištu postoji veliki broj fungicida s kojima se uspješno suzbija crna pjegavost, no veliki je broj i prirodnih pripravaka koji ne štete okolišu, a koji su se pokazali uspješnima u suzbijanju zaraze.
Kao sredstvo koje pokazuje dobru učinkovitost ističe se ulje neema, ali i obični sumpor, kao i neki bakreni preparati, primjerice modra galica.
Vrlo je važno s primjenom ovih preparata započeti vrlo rano, već kod kretanja vegetacije. Naime, preventivnim prskanjem sprječavamo početne stadije zaraze.
Učinkovito je i sredstvo na osnovi sode bikarbone. Dovoljno je jednu čajnu žličicu dodati u litru vode, kojoj se primiješa i nekoliko kapi sredstva za pranje posuđa. Otopinu stavite u prskalicu, dobro protresite i prskajte preventivno, ali i nakon što se zaraza već proširila.
Može pomoći i otopina tople vode kojoj ste dodali malu žličicu cimeta. Ostavite da odstoji preko noći, procijedite kroz filter papir te ulijte u prskalicu.
Sva ova sredstva primjenjujte redovito, idealno svakih 7-10 dana, odnosno odmah nakon kišnog razdoblja, nakon što se listovi prosuše.