Bolesti i štetnici ruža

Čim u proljeće krene vegetacije, mladi izboji ruža postaju idealno stanište za lisne uši. Sa starenjem listova, na njih se naseljuju različite patogene gljivice koje oštećuju lisnu masu i oslabljuju cijelu biljku.

Štetnici ruža

Lisne uši

Ružina lisna uš (Macrosiphum rosae) najčešći je štetnik ruže. Od  proljeća se brojne kolonije ovih svijetlozelenih ušiju hrane sišući mlade izboje i pupove. Oni se za jakog napada niti ne otvore. Osim što izravno oslabljuju ružu, uši izlučuju i mednu rosu na koju se naseljavaju gljive čađavice, čime je umanjena estetska vrijednost ruže. Uspješno se suzbija.

Crveni pauk

Ruže koje su posađene na potpuno osunčanim položajima, mogle bi stradati od ovog štetnika. Pogotovo za vruća i suha vremena. Prvi znak napada jesu žućkaste mrljice na listu koje s vremenom postaju sivkastozelene. Za jačeg napada listovi su obavijeni finom pređom, unutar koje se pod povećalom zamjećuju žućkasto crveni pauci. Napadnute biljke zaostaju u rastu, listovi se suše i otpadaju.

Ružin savijač

Kako i samo ime štetnika kaže, uzrokuje kovrčanje listova ruže koji zatim žute i otpadaju. Uzrok su malene ličinke nalik gusjenicama, koje odrasli kukac odlaže u pupoljke i mlade listove. Kada se zaraza primijeti, oboljele dijelove potrebno je odrezati te obavezno spaliti. Jedino ćemo na taj način spriječiti daljnje širenje zaraze.

ruralno eu

Bolesti

Pepelnica

Za toplog i vlažnog vremena vrlo često dolazi do pojačane pojave pepelnice. Na cvjetnim pupovima, listovima i izbojima javljaju se bjelkaste pepeljaste nakupine, uslijed koje dolazi do kržljanja i deformacije listova. Ubrzo se osuše i otpadnu, a zaraženi se izboji deformiraju. I kod pojave pepelnice zaražene je biljne dijelove potrebno uništiti spaljivanjem.

Hrđa

Ako na izbojima i lišću ruže primijetite narančaste mrljice, ružu je vjerojatno napala hrđa. Kod manje zaraze pomoći će rezanje zaraženih dijelova i njihovo spaljivanje, dok je kod jačeg napada potrebno provesti zaštitno prskanje fungicidom.

Plamenjača

Plamenjaču mnogi često miješaju s pepelnicom. Kod pepelnice su zaraženi dijelovi prekriveni pepeljastim prevlakama koje se daju ukloniti trljanjem. Kod plamenjače je lice lišća prekriveno smeđe-crvenim mrljama, a naličje sivkastim prevlakama koje se trljanjem ne daju odstraniti. Zaražene biljne dijelove uklonite i spalite, a biljku tretirajte fungicidom. Preventivno može pomoći prihrana gnojivima s većim udjelom kalija.

Kako bi spriječili širenje biljnih bolesti, izbjegavajte zalijevanje po lišću, budući će vlaga potpomoći njihovu razvoju.

Navedeni štetnici i biljne bolesti uspješno se mogu suzbiti prskanjem nekim od prirodnih preparata, dok će kod jače zaraze ipak trebati posegnuti za kemijskim sredstvima. Koje sredstvo odabrati potražite savjet u poljoprivrednoj ljekarni. Stručnjak će vam ponuditi sredstvo namijenjeno hobističkom uzgoju.