list rikule

Rikula i matovilac

Rikula i matovilac su omiljene salatne vrste koje ste do prije 10-ak godina mogli nabaviti isključivo na placu, gdje je mjera za količinu najčešće bila metalni tanjurić. Danas ove vrste kupujemo i u trgovinama, već oprane i zapakirane, spremne za jelo. No njihov uzgoj je toliko jednostavan, da ih možete bez problema uzgojiti, čak i na prozorskoj dasci.

Edukacije za korisnike izravnih plaćanja

Rikula

Rikula ili riga vrsta je koju u našem priobalju uzgajaju već dugi niz godina, a posljednjih je godina postala popularna i drugdje, zahvaljujući lakoj dostupnosti. U 100 grama svježe rikule svega je 10 kalorija, uz pravo bogatstvo vitamina A, C, K, folne kiseline, kalcija, magnezija.

Latinski naziv vrste je Eruca sativa, a pripadnica je porodice kupusnjača – Brassicaceae.

Rikula je vrlo jednostavna za uzgoj i doista nitko tko ima barem mali vrt ne bi trebao zapostaviti uzgoj ove vrste. Naravno, njen je uzgoj moguć i na terasi, u nekoj uzgojnoj posudi.

Uzgoj

U toplijem se klimatu sije u jesen, direktno na prethodno dobro obrađene gredice, omaške po cijeloj površini ili u redove koji su jedan od drugog udaljeni 20-30 cm. Vrlo brzo niče, a prvi se listovi beru već nakon 4-5 tjedana. Ako je pregusto sijana, dobro ju je prorijediti kako bi biljke imale više prostora za rast. Iščupane biljčice presadite na novo mjesto u vrtu ili u teglu na balkonu.

Ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu, osim zalijevanja u slučaju sušnog vremena. Čest štetnik na rikuli je buhač čiju pojavnost primjećujemo po malenim rupicama po listovima. Osim estetskog nedostatka, ne stvara nikakve druge štete i listovi se bez problema mogu konzumirati. Eventualno se njihova brojnost može smanjiti redovitim zalijevanjem, jer buhač nije ljubitelj vlažnog tla.

ruralno eu

Kako ju brati?

Bere se na način da se oštrim nožem režu listovi, koji se iznova stvaraju iz sredine lisne rozete. Treba naglasiti kako će u jesen posijana rikula imati idealne uvjete za rast, s obzirom da uspijeva pri nižim temperaturama zraka. Čim se one povise, biljka prelazi u fazu razvoja cvjetova i tvorbe sjemena, pa nije pogodna za uzgoj u ljetnim mjesecima. Dobro  je zato uvijek nekoliko biljčica ostaviti da prerastu, te od njih ubrati sjeme.

Osim kultivirane rikule, često u priobalju možemo naći i divlju, još intenzivnijeg okusa od ove uzgajane.

Matovilac

Druga omiljena „lisnata“ salata  je matovilac. Vrsta također sićušnog lista. I on je otporan na niske temperature, pa klija već pri temperaturi malo iznad 1 stupnja C. Optimalno raste pri temperaturi od 10-12 stupnjeva C. Upravo zato se i matovilac sije u kasnu jesen ili u rano proljeće. Zimi ne treba nikakvu zaštitu jer će podnijeti i kraće razdoblje mraza. Ipak, želimo li kvalitetnije biljke i raniju berbu, dobro ga je zimi prekriti agro platnom.

Nema velikih zahtjeva u pogledu tla, jedino je bitno da je njegov površinski sloj dovoljno fino obrađen, kako bi sićušne sjemenke mogle nesmetano klijati i nicati. Sije se u redove razmaka 20-ak centimetara, a u malenim vrtovima se može sijati i kao potkultura većim biljkama, čime štedimo prostor vrta. Ono što treba izbjegavati jest gnojidba stajskim gnojem neposredno pred sjetvu.

I matovilac obiluje brojnim korisnim nutrijentima, vitaminima A i C, željezom, kalcijem, magnezijem, kalijem. Nešto je hranjiviji od rikule, pa u 100 grama ima 21 kaloriju.

 

Krajobrazni projekti leaderboard