Pasiflora, poznata i kao “Isusova kruna” je prekrasna penjačica koja je poznata po svojim šarenim cvjetovima i plodovima. Potječe iz Srednje i Južne Amerike, a kod nas se uzgaja na otvorenom u priobalju i na otocima, drugdje uglavnom kao sobna biljka. Postoji veliki broj vrsta pasiflore, ali kod nas najčešća je Passiflora caerulea, vrsta izuzetno atraktivnih cvjetova iz kojih se razvijaju ovalni narančasti plodovi. Nejestivi su za razliku od onih kod vrste Passiflora edulis čije plodove poznamo kao plod marakuje.
Uzgoj pasiflore?
Pasifloru treba saditi na osunčanom mjestu ili djelomičnoj sjeni. Osigurajte joj potporu poput rešetke ili ograde kako bi uz njih mogla priviti svoje, i do devet metara dugačke izboje. Izrazito je bujna pa pazite da ima dovoljno prostora za širenje.
Preferira dobro drenirano tlo bogato organskom tvari, pa će dodavanje organske tvari pred sadnju pomoći poboljšanju njegove kvalitete. Sadnju je najbolje obaviti u proljeće ili ranu jesen.
Pasiflora treba redovito zalijevanje, posebno tijekom sušnih razdoblja. Održavajte tlo vlažnim, ali imajte na umu kako u glinastim tlima prevelika zasićenost vodom može dovesti do truljenja korijena i propadanja cijele biljke. Biljku povremeno i pognojite, a za to birajte sporo opuštajuća hranjiva.
Orezivanje
Kako se ne bi previše razbujala, poželjno je pasifloru svake godine orezati, kako bi se potaknuo rast postranih izboja. Ako se biljka već previše uplela u ogradu, ovo će možda biti i zahtjevno, pa joj orežite vrhove koji su lako dostupni.
Ako se biljka previše raširila, možete ju i drastično porezati, gotovo pri samom dnu, jer ima jaku izbojnu snagu pa će s dolaskom toplijeg vremena potjerati brojne nove izboje.
Problemi u uzgoju
Najčešće je vrlo otporna na napad bolesti i štetnika, iako povremene probleme mogu prouzročiti lisne uši. Ono što može predstavljati problem jest njeno širenje podzemnim stabljikama pa ćete u radijusu i od nekoliko metara uokolo matične biljke, primijetiti izbijanje mladih biljčica. Ako se radi o ukrasnom travnjaku ili ukrasnoj gredici, ove biljke svakako na vrijeme uklonite kako ne bi zagušile druge uzgajane biljke ili travnjak.
Razmnožavanje
Razmnožiti pasifloru možete na nekoliko načina. Najjednostavniji je da u blizini matične biljke, tijekom proljeća i ljeta pronađete iznikle, mlade biljčice koje je potrebno pažljivo izvaditi iz tla. Posadite ih u pojedinačne lončiće u kojima će se uzgajati do sadnje na stalno mjesto.
Pasifloru možete razmnožiti i poluzrelim reznicama sredinom ljeta ili sjetvom sjemena. Kako se iz cvijeta razvije veliki plod prepun sjemenki, pričekajte da on sazrije i dobije potpuno narančastu boju. Kada primijetite da se lagano odvaja od stabljike, uberite ga. Lagano ga zgnječite i ostavite u posudi s vodom da kroz nekoliko dana fermentira. U ovom procesu će se sjemenka lako odvojiti od pulpe. Kroz cjedilo, sjemenke dobro isperite pod mlazom vode. Osušite ih na zraku i pospremite u papirnatu vrećicu do sjetve sljedećeg proljeća.
Kada dođe vrijeme sjetve, sjemenke namočite preko noći u mlakoj vodi, te ih posijte u supstrat za sjetvu. Sjemenke su velike, pa ćete ih bez problema moći posijati u stiropor kontejnere za uzgoj presadnica. Idealni su oni sa 60 rupa. Kroz mjesec – dva, iz sjemena će se razviti biljčice koje se presađuju u nešto veće posude u kojima ostaju do sadnje na stalno mjesto. Postotak klijanja je visok, pa ćete od samo jednog ploda dobiti veliki broj biljaka.
Pasiflora u posudi
Tamo gdje je mraz česta pojava, pasiflora se uzgaja u teglama, koje se pred zimu unose u zatvoreno. U zatvorenom je smjestite dalje od direktnog izvora topline, idealno u svijetlo stubište gdje je temperatura zimi između 10 i 13 stupenjeva C. U teglama se najčešće isprepliće uokolo metalnog obruča koji se utakne u posudu. Kod uzgoja u posudi pazite na održavanje bujnosti i redovito orezivanje. Također, zalijevajte redovito, ljeti na otvorenom i po dva puta dnevno. Zimi tek toliko da supstrat ne bude skroz suh.