Božur u vrtu je jedna od najljepših proljetnih biljaka, ali mnogi se razočaraju kada iz godine u godinu ne cvjeta kako bi trebao. Pripada porodici Ranunculaceae. Dijelimo ih na zeljaste koji imaju zadebljano korijenje i jake nadzemne stabljike koje u jesen odumiru, dok drvenasti imaju odrvenjele nadzemne stabljike. Danas su križanjima dobivene brojne sorte, uglavnom zeljastog božura, ali postoji i nekoliko drvenastih oblika.
Božur je jedna od biljaka starih tradicijskih vrtova. Božuri imaju prekrasne cvjetove koji mogu biti jednostruki, djelomično dvostruki ili dvostruki. Lijepi su, no nažalost kratkotrajni. Zeljasti božuri tvore uspravne grmove visine 45-90 cm, a grmoliki narastu i do 2 metra.
Boja cvijeta: bijela, žuta, ružičasta, crvena
Položaj i tlo: božure sadimo u dobro drenirano tlo, bogato hranjivima, na osunčanim položajima na kojima će imati barem 6-8 sati sunca dnevno. Idealna je sadnja u jesen jer će tada zasađeni, vrlo vjerojatno procvjetati već sljedećeg proljeća. Svakako ih posadite što dalje od biljaka koje imaju razgranato korijenje, npr. stabala i viših grmova.
Zalijevanje: redovito zalijevanje tijekom ljeta je nužno.
Zašto božur ne cvjeta
Božur je biljka koja može cvjetati desetljećima, ali samo ako ima odgovarajuće uvjete. Upravo zato mnoge iznenadi kada biljka lijepo raste, ali cvjetova nema.
Najčešći razlog je preduboka sadnja. Pupovi moraju biti vrlo plitko ispod površine tla, otprilike 3 do 5 centimetara. Ako su dublje, biljka će razvijati lišće, ali cvatnja će izostati.
Problem može biti i nedostatak svjetla. Božuri traže sunčan položaj, s barem nekoliko sati direktnog sunca dnevno. U sjeni će rasti, ali cvjetova neće biti ili će ih biti vrlo malo.
Čest uzrok je i previše dušika u tlu. U tom slučaju biljka razvija bujnu lisnu masu, ali ne razvija cvjetove.
Kod mlađih biljaka potrebno je imati i malo strpljenja. Božur često ne cvjeta prve godine nakon sadnje, a ponekad ni druge, dok se dobro ne ukorijeni.
Na cvatnju može utjecati i nedostatak vode tijekom formiranja pupova, kao i prečesto presađivanje. Božuri ne vole premještanje i treba ih saditi na mjesto gdje mogu ostati dugi niz godina.
Ako božur ne cvjeta, najčešće je riječ o kombinaciji više ovih faktora, a ne samo jednom uzroku.
Razmnožavanje
Zeljasti božuri razmnožavaju se dijeljenjem podanka u kasnu jesen, kada je lišće već potpuno osušeno. Štihačom otkopajte podanak, na kojem ćete primijetiti spavajuće pupove iz kojih će se sljedeće godine razviti nadzemni organi. Oštrim nožem podijelite podanak tako da svaki dio ima najmanje 3 dobro razvijena pupa. Što je veći broj pupova, biljka će se prije razviti i prije će cvjetati.
Svaki tako podijeljeni dio posadite na dubinu pri kojoj će pupovi biti oko 5 centimetara ispod površine tla. Preduboko posađene biljke će slabije cvjetati ili će cvatnja skroz izostati. Izbjegavajte dijeljenje božura mlađih od tri godine.
Drvenaste božure najjednostavnije ćete razmnožiti grebenicama (povaljenicama). Uz odrasli grm iskopajte jarak u koji ćete položiti jednu savitljivu granu, kojoj ste prstenasto odrezali koru. Grana se pričvrsti uz dno jarka koji se ispuni zemljom. Ostavi se tako stajati do sljedećeg proljeća (može i duže). Tada jarak lagano otvorite i ako primijetite dobro razvijeno korijenje koje izbija iz mjesta s kojeg je skinuta kora, granu možete odvojiti od matične stabljike i presaditi na novo mjesto.
Primjena: za gredice, za uzgoj u posudama, za rez.
Iako će najbolje uspijevati zasađeni u vrtu, možete ih posaditi i u dovoljno velikim posudama. Osigurajte dobru drenažu i kvalitetno tlo. Tijekom zime posude prenesite u zatvoreno kako se ne bi smrznuli, a tijekom ljeta zalijevajte obilno jer se supstrat u posudi lako isuši.
Orezivanje
Za razliku od ruža npr., drvenaste božure nije potrebno često orezivati. Zeljaste božure krajem vegetacije, nakon što se listovi posuše, odrežite pri tlu. Drvenaste božure nikako ne režite tijekom prvih 5 godina, jer izuzetno sporo rastu. Nakon toga režite grane u središtu grma, jer ćete na taj način prorijediti grm i omogućiti bolju cirkulaciju zraka, time i smanjenu pojavu bolesti i štetnika.
