Vjerojatno ponajprije zahvaljujući činjenici da su danas dostupne u svim većim supermarketima, orhideje su postale najčešća i mnogima omiljena cvatuća lončanica. Iako će mnogi, prvenstveno zbog niske cijene, u biljci uživati samo dok ima cvjetova te ju potom odbaciti, uz pravilnu njegu orhideja će vas uveseljavati prekrasnim cvjetovima dugi niz godina.
Do danas je poznato više od 20.000 vrsta orhideja od kojih su dobiveni brojni kultivari međusobno različiti u boji i obliku cvijeta, lista, veličini. Najčešća u uzgoju je orhideja vrste Phalaenopsis.
Jednostavne za uzgoj
Uvriježeno je mišljenje da su komplicirane za uzgoj, što apsolutno nije točno. Osiguravajući im optimalne stanišne uvjete, uz primjerenu njegu, pokazat će se puno manje zahtjevnom vrstom od većine sobnog bilja. Za uzgoj su idealne pozicije s puno svjetla, ali bez jakog sunca. Takvi su prozori na istočnoj strani, iako će dobro uspijevati i na južnim i zapadnim položajima. Na zapadu ih tek zaštitite od jakog sunca tijekom ljeta.
Optimalne temperature se kreću od 18-24 stupnja danju, noću za nekoliko stupnjeva niže.
Sadnja su specijalne supstrate
Za razliku od drugih vrsta, orhideje se ne sade u tlo, već u specijalne rahle supstrate na bazi usitnjene kore drveta, koja u stvari samo pridržava biljku da se ne prevali iz uzgojne posude. Sadnjom u tlo, bez obzira koliko rahlo bilo, orhideju ćete sigurno uništiti.
U prirodi orhideje rastu u račvama grana, a hranjive tvari potrebne za nesmetan rast crpe pomoću zračnog korijenja. To su one svijetlo sive, gotovo bijele „grane“ koje izbivaju s rastom biljke.
To zračno korijenje dakle ima svoju funkciju i nije ga preporučljivo uklanjati, osim onih dijelova koji se s vremenom osuše i propadnu.
Zalijevanje i prihranjivanje
Zalijevanje je jedna od operacija u kojoj možete najviše pogriješiti. Orhideje se zalijevaju nakon što se supstrat u kojem su posađene prosuši, a korijen postane bjelkast. U pravilu je to jednom tjedno u vrijeme intenzivnog rasta. Činite to na način da posudu u kojoj je biljka posađena uronite u veću posudu s vodom.
Može se vodom ispuniti i ukrasna teglica u kojoj je držite. Tako se ostavi natapati oko jedan sat, nakon čega ju izvadimo i ostavimo da se neko vrijeme iscijedi sva suvišna voda.
Orhideje imaju sposobnost skladištenja vode u svim biljnim dijelovima, tako da ne očajavajte ako ju zaboravite zaliti nekoliko tjedana. Više će štete napraviti previše vode, nego njen manjak.
Orhideje nije uputno zalijevati vodom direktno iz slavine, jer je uglavnom puna kamenca i klora. Zato vodu kojom ćete zalijevati orhideje ostavite barem preko noći da iz nje ispari klor, a kamenac se slegne. Dobar je odabir i voda filtrirana u filter vrčevima.
Orhideje se prihranjuju ili tekućim gnojivima zajedno sa zalijevanjem ili štapićima koje se umeću u supstrat, a iz kojih se hranjivo postupno otpušta čime je osigurano njihovo doziranje kroz duže razdoblje.
Presađivanje i njega
Kao i svo bilje, tako je i orhideju potrebno presaditi svakih nekoliko godina.
Da je vrijeme za presađivanje prepoznat ćete po uzgojnoj posudi koja je ispunjena isprepletenim žilama. Ovo je najuočljivije u prozirnim posudama u kakve se orhideje sade, pa kod presađivanja upotrijebite upravo takvu.
Orhideju presadite u, samo za nekoliko centimetara veću posudu no što je ona u kojoj je bila posađena ranije. Za sadnju koristite isključivo već pripremljeni supstrat za orhideje, a nakon sadnje posudu odmah uronite u drugu posudu s vodom da se supstrat dobro natopi.
U brizi oko orhideja nemojte zaboraviti na listove. Na njima se često nagomila velika količina prašine koja onda smanjuje asimilacijsku površinu. Zbog toga biljke ne mogu proizvoditi dovoljnu količinu hranjivih tvari potrebnih za nesmetan rast i razvoj.
Prašinu uklonite finim kistom, a list potom prebrišite vlažnom krpom.
Nije preporučljivo koristiti sjajila za listove, pogotovo ne ona iz kućne radinosti poput piva, kore od banane i sl., a koji će začepiti pore na listovima.
Bolesti i štetnici
Od štetnika na orhidejama se znaju pojaviti štitaste i vunaste uši te crveni pauk. Uši sišući biljne sokove oslabljuju cijelu biljku, a zbog medne rose na koju se naseljuju gljive čađavice, cijela biljka gubi na ljepoti.
Čest su problem i različite gljivice i bakterije čijem širenju pogoduju vlažni uvjeti. Primijetite li da su neki dijelovi orhideje počeli trunuti, izvadite biljku iz tegle i oštrim nožem odsijecite truli dio. Mjesto reza dezinficirajte cimetom te ostavite dan – dva da se biljka prosuši na zraku. Presadite je u svjež supstrat u novu posudu.