Zimska trešnja

Zimska trešnja

Uz Božićnu zvijezdu i kaktus i Zimska trešnja je još jedan simbol Božića. Vrstu latinskog naziva Solanum pseudocapsicum u literaturi ćete pronaći i pod nazivom Jeruzalemska trešnja.

Radi se o trajnoj zimzelenoj vrsti iz porodice pomoćnica (lat. Solanaceae) kojoj pripadaju i krumpir, rajčica, patlidžan.

Naraste do oko 50 cm visine, tamnozelenih listova valovitog ruba, dužine oko 6 cm. Cvjetovi su bijeli s izraženim prašnicima, a formiraju se najčešće u skupinama od po nekoliko cvjetova. Iz njih se razvije karakteristični plodovi – bobe, narančaste boje, promjera oko 1 cm.

U uzgoju i na otvorenom

Sjetvom sjemena iz ovih bobica se i razmnožava. Učinite to u rano proljeće, a nakon što sadnice razviju prvi par pravih listova, presadite ih u pojedinačne lončiće u kojima ostaju do sadnje na stalno mjesto.

Ukoliko se uzgaja u vrtu, sama će se zasijavati, pa uokolo biljke svake godine možete očekivati mnoštvo mladih biljaka.

Iako drugdje u uzgoju kao sobna biljka, u našem priobalju se i tijekom zime može uzgajati na otvorenom, u vrtu ili na balkonu.

Tek je za jakog mraza potrebno zaštititi ili lonac prenijeti u zatvoreno.

Kao sobnu biljku je smjestite dalje od direktnog izvora topline, idealno u sobi u kojoj je temperature oko 18 stupnjeva C.

Zahtijeva dosta svijetla, ali je držite podalje od prejakog sunca.

Oprezno s plodovima

Zalijeva se umjereno, čim se supstrat lagano prosuši. Tijekom proljeća i ljeta prihranjuje se jednom u dva tjedna tekućim gnojivima. Svakog proljeća potrebno je biljku prikratiti na polovicu, kako ne bi izgubila na ljepoti.

Plodovi zimske trešnje nisu jestivi. Ukoliko se konzumiraju, izazivaju probavne smetnje, pa svakako pripazite na malu djecu i kućne ljubimce.