Na sam spomen algi, većina vlasnika vrtnih jezeraca odmah se uhvati za glavu. Alge, kada se previše razmnože, kroz vrlo kratko vrijeme pretvore, do jučer lijepu vodenu površinu, u neuglednu baruštinu.
Dok je njihova zastupljenost u granicama normale, one su poželjan organizam, koji obogaćuje vodu kisikom, a ujedno su i hrana mnogim vodenim organizmima.
Jedan od glavnih uzroka njihova prekomjernog bujanja jest visoka temperatura vode u jezeru u kombinaciji s visokom koncentracijom hranjivih tvari.
Alge se posebno brzo razmnažaju u plitkim jezercima. Naime, vodene površine pliće od 40 centimetara vrlo se brzo zagrijavaju, pa je u njima i množenje algi brže. Zato bi bilo poželjno da je u barem polovici jezerca njegova dubina veća od 40 cm. Pogotovo su u opasnosti mala, plitka jezerca napravljena na osunčanim položajima.
Biljkama “protiv” algi
Spriječiti invaziju algi, možemo i sadnjom određenih biljaka. Tako primjerice sadnjom lopoča, prekrivamo vodenu površinu čime je smanjen prodor svijetla u unutrašnjost, a time i brojnost algi.
Nadalje, neke podvodne biljke kao npr. žabovlatka ili vodeni konac (lat. Callitriche) ili jezernica (lat. Eleocharis) obogaćuju vodu kisikom i tako konkuriraju algama.
Za sadnju vodenih biljaka koristite zemlju siromašnu hranjivim tvarima, a iz jezerca redovito uklanjajte svo otpalo lišće i odumrle biljne dijelove.
U vodi koja je blago kisele reakcije (pH 5-6,8) alge nemaju tako idealne uvijete za rast, pa dodavanjem određenih kemijskih pripravaka možemo utjecati na pH vode, a time i na brojnost algi.
Bujanje algi možete spriječiti i ako u jezero naselite vodene puževe koji će aktivno sudjelovati u njihovu algi.