Proljeće je vrijeme pojačane pojave biljnih bolesti i štetnika. U ovo se vrijeme na mnogim kulturama pojavljuju brojne kolonije lisnih ušiju, zelenih, crnih, žuti, ovisno o biljci domaćinu na kojoj se hrane.
No osim štetnih, u svakom kutku vrta možemo pronaći i veliki broj korisnih organizama koji utječu na smanjenje populacije štetnih organizama koji nam svakodnevno zadaju glavobolju.
Bubamare
Vrlo česti pratitelj lisnih ušiju jesu bubamare – božje ovčice, simpatičan kukac crvene boje s karakterističnim crnim točkicama, čiji broj varira ovisno o vrsti. Osim crvenih, bubamara ima i žutih, narančastih. Hrane se lisnim ušima kojih dnevno pojedu i do 30 komada. Uobičajeno je vjerovati kako je bubamara nositelj sreće, a ima li veće sreće za vrtlara amatera kada bez primjene štetnih kemijskih sredstava u potpunosti uništi ili barem na primjeren broj smanji populaciju ušiju?
Osim bubamare koju je najlakše i prepoznati, lisnim se ušima hrane i mnogima ne baš mile uholaže, osolike muhe, razne grabežljive stjenice, bogomoljke. Iako se za primjenu u stakleničkoj proizvodnji ovi korisni organizmi kupuju od specijaliziranih uzgajivača, u vašem će se vrtu one spontano naseliti. Pri tom im možete i pomoći sadnjom određenih biljaka, osiguravanjem dodatnih izvora hrane poput kakve slatkaste tekućine, vode.
Potrebno im je i osigurati i zaklon u kojem će prezimjeti. Iako će dobre uvjete pronaći u gustoj živici, suhozidu ili pod raznim popločenjima, malčem, možete im napraviti i „hotel“ u kojem će naći idealne uvjete prezimljenja. Dovoljno je i u šupljine cigle postaviti isječene stabljike bambusa, različite grančice, slamu, a možete se poigrati i s većim formatima, pa u izrađeni drveni okvir ove materijale slagati u nekoliko slojeva.
Osigurajte im dobre uvjete i oboružajte se strpljenjem
Korisnih organizama u vrtu će biti više ako u vrtu ima i cvatućih biljaka koje nisu predmet našeg uzgoja. Tako će se bubamara rado zadržavati na komoraču, kadulji, koprivi. Osolike muhe rado slijeću na maslačak, kamilicu, razne vrste poljskih ivančica, dok će parazitske osice obilje hrane pronaći na cvijetu peršina, celera, salate. Kako u ovo vrijeme većina ovih vrsta posađenih u rano proljeće razvija cvjetne stabljike, nemojte ih sve počupati već poneku biljku ostavite u vrtu.
Učinak korisnih organizama neće biti trenutan, već ga očekujte kroz duže razdoblje. Kombiniranom „akcijom“ korisnih organizama i bio preparatima koje možete sami pripremiti, uspjeh ne bi trebao izostati. O zadovoljstvu konzumacije takvog voća i povrća ne treba ni govoriti.
Za kraj, imajte na umu kako kemijska zaštita i korisni organizmi nikako ne idu zajedno. Tretiranjem kemijskim preparatima uništit ćete i korisne organizme u vrtu.