Mnogi se vesele početku jeseni zbog dozrijevanja raznih plodova, među njima i zbog dozrijevanja jedne, većini nepoznate voćne vrste. Žižula (sin. žižulja, čičimak, čingulin), vrsta je latinskog naziva Zizyphus jujuba, poznata i kao Kineska datulja.
Radi se o vrsti porijeklom iz Kine i Japana, a kod nas se uzgaja u priobalnom području, uglavnom od Dubrovnika do Zadra, a ima je i u Istri.
Izuzetno je otporna na sušu i velike vrućine, pa će bez problema podnijeti temperaturu i od 40 stupnjeva C, a kad odbaci listove i prijeđe u stanje mirovanja, neće joj naštetiti ni izrazito niske temperature.
Prilagodljiva različitim staništima
Uzgaja se kao stablo visine do 9 metara ili se rezidbom oblikuje u formi grma. Krošnja je gusta, a grane blago povijene, prekrivene brojnim trnovima.
Cvjetovi su sitni, žućkasti, dvodomni, a iz njih se razvija duguljasti plod, nalik plodu masline, narančasto – smeđe boje.
Listopadna je vrsta, a listovi su duguljasti, sjajni, kožasti.
Žižula je prilagodljiva različitim vrstama tala, iako će najbolje uspijevati u dubokim, plodim tlima. Na karbonatnim, kakvih je većina u našem priobalju, često pokazuje znakove kloroze. Zato je pred sadnju na takvim tlima ista potrebno korigirati dodavanjem organske tvari, najbolje mješavine treseta i stajskog gnojiva.
Razmnožava se vegetativno – sjemenom ili generativno – reznicama ili korijenskim reznicama. Uokolo posađene žižule uvijek će se naći veliki broj mladih biljčica koje je jednostavno izvaditi i u tegli njegovati do sadnje na stalnom mjesto.
Zbog veličine odrasle biljke, potrebno ju je saditi na mjestima gdje će se nesmetano razvijati i gdje će do izražaja doći ljepota njene kišobranaste krošnje.
Štetnici ju uglavnom zaobilaze. Eventualne štete može napraviti Mediteranska voćna muha koja ubušivanjem u plodove odlaže svoja jajašca iz kojih se razvijaju crvići.
Žižula se pokazala dobrom vrstom za sadnju u maslinicima, u kojima je onda smanjena pojavnost maslinine muhe.
Bogatstvo vitamina C
Plodovi se beru kad poprime karakterističnu boju ploda, od sredine rujna i u listopadu, a konzumiraju se u svježem stanju ili kao prerađevine.
Okus ploda u čijoj je sredini tvrda košnica je slatko – kiselkast. Od žižule se proizvodi i mermelada, a plodovi se dodaju i u rakiju lozovaču koja poprimi karakterističan okus.
Plodovi su bogati vitaminom C, a odlični su za liječenje probavnih tegoba. Konzumacija plodova dovodi i do snižavanja krvnog tlaka.