Travnjak

Dihondra, savršena zamjena za klasični travnjak

Optimalno razdoblje za sjetvu dihondre je od kraja ožujka do listopada, Donosimo nekoliko savjeta o tome kako do što kvalitetnije tratine zasijane dihondrom.

Dihondra

Posljednjih godina je sve više onih koji klasične travnjake zamjenjuju onima od dihondre, vrste koja primjenu nalazi i na javnim površinama.

Dihondra (Dichondra repens), u narodu znana i kao bubrežasta trava niska je puzajuća trajnica sitnih listova srcolikog oblika promjera 1 do 1,5 centimetara, koja će se za kratko vrijeme razrasti poput zelenog tepiha.

Osim što je vizualno vrlo lijepa, izuzetno je otporna na gaženje i jednostavna za održavanje. U šali se često zna reći kako je dihondra “trava za lijenčine”, budući kada se jednom razraste zahtjeva znatno manje njege u odnosu na klasični travnjak.

Nije zahtjevna u pogledu zemljišta, iako će najbolje uspijevati na humusom bogatim tlima. Dobro raste i u sjeni gdje većina trava ne uspijeva, ali i na jakom suncu. Ljeti odlično podnosi sušu, a osjetljiva je na niske temperature. Sve je to čini i više nego pogodnom zamjenom travnjaku u Dalmaciji.

Nužna je kvalitetna priprema tla

Kao i za sjetvu klasičnog travnjaka, tako je i kod sjetve dihondre najvažnija kvalitetna priprema tla. Sa površine na kojoj će se sijati potrebno je ukloniti sve ostatke građevinskog materijala i krupnije kamenje, te po potrebi, nekoliko mjeseci prije sjetve primijeniti herbicid, kako u budućnosti korovi ne bi zagušili iznikle biljčice dihondre.

Površinu treba obraditi do dubine od najmanje 15-20 centimetara, a tlo po obradi treba dobro usitniti, te dobro iznivelirati kako bi se izbjeglo zadržavanje vode po površini. Tla pred sjetvu pognojimo kompleksnim mineralnim gnojivima (NPK) formulacije 15:15:15.

Sjeme dihondre znatno je skuplje u odnosu na sjeme ostalih trava, pa je pravilna raspodjela sjemena po površini od izuzetne važnosti. Sjeme  se najčešće prodaje kao pilirano (obloženo inertnim materijalom da bi se dobio njegov okrugli oblik i veća masa) pa je sjetva ovakvog sjemena relativno jednostavna. Sjeme koje nije pilirano, potrebno je pak pomiješati sa pijeskom kako bi se dobio njegov veći volumen, a time i jednoličnija sjetva. Za zasijavanje 1 metra kvadratnog potrebno je 12-15 grama (piliranog) sjemena.

Redovito uklanjanje korova

Nakon sjetve, sjeme grabljicama lagano ukopamo u tlo, a površinu dobro utabamo kako bi spriječili ptice i mrave u njegovu odnošenju. Zasijanu je površinu dobro prekriti tankim slojem treseta koji će zadržavati vlagu, toliko potrebnu u prvim danima nicanja.

Nakon sjetve površinu je svakodnevno, i po nekoliko puta potrebno zalijevati finim mlazom, kako bi površina uvijek bila vlažna.

Nakon nekog vremena, mlade će biljčice niknuti i to je razdoblje u kojem je dihondri potrebno posvetiti najveću pažnju.

U prvom redu, svakodnevno je potrebno odstranjivati korove koji bi za kratko vrijeme mogli potpuno zagušiti mladu dihondru. Plijevljenje je naročito potrebno na površina koje pred sjetvu nisu bile tretirane herbicidima.

Dihondru nije potrebno kositi

Nakon što se jednom razraste, dugo ćete godina moći uživati u lijepoj, zelenoj površini. Ono što takvu površinu čini lakom za održavanje, jest izostanak košnje, uobičajene za klasične travnjake. Tek je povremeno površinu potrebno pokositi, kako bi se potakao jači rast bočnih vriježa. Možda će nešto češća košnja biti potreba na zasjenjenim površinama, gdje se uslijed nedostatnog osvjetljenja biljke brzo izduže.

Dihondra

Kod košnje ne smijemo odstraniti više od 1/3 visine biljke, a sav otkos potrebno je ukloniti sa površine.
Ovakav travnjak svake godine zahtjeva 3 prihrane dušičnim gnojivima (KAN; Urea) u količinama kao za obične travnjake.

Iako se mogu upotrijebiti granulirana gnojiva, preporučljivije je koristiti ona u tekućem obliku, a koja se nanose na listove zajedno s zalijevanjem. Važno je naglasiti kako se prihrana provodi ili rano ujutro ili kasno poslijepodne, a nikako za jakih vrućina.

Zalijevanje dihondre ovisi o tipu tla na kojem je posijana, te o količini svjetlosti kojom je površina izložena. Ljeti je površinu potrebno svakodnevno zalijevati velikim količinama vode, koja treba doprijeti u tlo, barem do dubine od 5 centimetara.