Zlatni puzavac (lat. Epipremnum) ponekad ćete u priručnicima o bilju pronaći i pod nazivom scindapsus ili „đavolji bršljan“, što je izvedenica od engleskog naziva.
Ova puzavica, prekrasnih srcolikih listova je jedna od najlakših sobnih biljaka za uzgoj. Tolerantan je na sve stanišne uvjete, a neće propasti čak i ako ga zanemarite duže vrijeme. Smatra se da je naziv „đavolji“ dobio upravo zbog činjenice što može rasti pri slabom osvjetljenju i gotovo ga je nemoguće uništiti nebrigom. Zlatni puzavac možete uzgajati na nekoliko načina. Kao puzavicu koja visi s police ili viseće košare, a njegove i do 2 metra dugačke izboje možete opletati uokolo stupa s mahovinom, ili privezivati uz rastegnute žice.
Ova je vrsta, ako se proguta ijedan njen dio, toksična za ljude i životinje pa ga držite izvan dohvata kućnih ljubimaca i djece. Njegov sok može nadražiti kožu i oči, stoga pri rukovanju nosite rukavice.
Uzgoj
Zlatni puzavac je vrlo jednostavan za uzgoj, na bilo kojem svijetlom ili zasjenjenom mjestu – samo ga držite podalje od izravnog sunca. Ako se uzgaja na zasjenjenom mjestu, moguće da će izgubiti svoje karakteristične šare. Za najbolje rezultate zalijevajte samo kad se supstrat počne sušiti, zimi tek jednom mjesečno, a tijekom intenzivnog rasta, u proljeće i ljeto, prihranjujte jednom u dva tjedna. Kao i svom bilju, manje ćete štete učiniti ako biljku zaboravite zaliti, nego ako ju previše zalijete. Zaostala voda u zoni korijena, dovesti će do sigurnog propadanja biljke.
Ako se vaša biljka previše razbujala, bez straha ga prikratite na željenu dužinu, a odrezane dijelove iskoristite kako bi biljku razmnožili. Dovoljno je grančicu dužine 15-20 cm staviti u čašu s vodom. Vrlo brzo će započeti tvorba korijenja, pa biljku presadite u svjež supstrat ili ju ostavite u čaši, koju ćete povremeno dopuniti vodom.
Kako se na lišću nakupljaju velike količine prašine, redovito ga brišite vlažnom krpom, a povremeno biljku možete i istuširati ili ju ljeti iznijeti na otvoreno dok pada blaga kiša.
Savjet +
Ako vaša biljka izgleda obješeno, a listovi su bez sjaja, vjerojatno je uzrok nedovoljno zalijevanje. Stavite lonac u posudu s vodom i pustite da „pije“ pola sata. Potom pustite na sudoperu da se iscijedi višak vode, prije nego što teglu stavite u ukrasnu posudu.
Ako je s biljke otpalo lišće pa su vidljive samo duge grane, orežite je kako bi postigli grananje. Odrezani dio iskoristite za razmnožavanje.
Gubitak šara na listovima znak je da je biljka na previše zasjenjenom mjestu. Premjestite ju na svjetlije mjesto. S druge pak strane, blijedi listovi mogu biti znak pretjerane osvijetljenosti, pa biljku preselite na manje svijetlo mjesto.
Zanimljivost
Ako ste biljku previše zalili ili ako je vlažnost zraka u prostoriji visoka, nekoliko sati nakon zalijevanja doći će do pojave gutacije. Riječ je o fiziološkom procesu u kojem kroz pore lista izlaze kapljice vode, pa se nerijetko kaže kako biljka plače. Ova pojava naziv je dobila po latinskoj riječi „gutta“ što označava kap. Osim kod scindapususa, česta je i kod brojnih drugih vrsta sobnog bilja.