S dolaskom toplijih dana počinjemo razmišljati o sadnji povrća i cvijeća na otvorenom. Mnogi pred početak sadnje odlaze do nekog od vrtnih centara i pribavljaju potrebne sadnice, dok je mnogo onih koji se odlučuju i za vlastitu proizvodnju.
Kako bi na vrijeme proizveli kvalitetne presadnice, potrebno je osigurati povoljne uvijete za nicanje i razvoj mladih biljčica. Hladna ili topla klijališta u tome nam mogu pomoći.
Osnovna razlika toplog i hladnog klijališta jest u tome što se topla klijališta zagrijavaju razgradnjom bioenergetskog materijala ili pomoću grijača, dok se hladna klijališta zagrijavaju isključivo suncem.
Klijališta koristimo za raniju proizvodnju presadnica, uzgoj povrća tijekom jeseni, zime i ranog proljeća, ukorjenjivanja reznica, i sl.
Osim razlike u načinu zagrijavanja, klijališta dijelimo i na ona podignuta nad klijališnom jamom, kao i na nadzemna tzv. Francuska klijališta.
Izrada toplog klijališta
Za podizanje klijališta biramo potpuno osunčano, dobro ocjedito mjesto bez podzemnih voda, s blagim nagibom prema jugu.
Prvi je korak u izradi kopanje klijališne jame dubine oko 60 cm (za topla klijališta), širine oko 1,5 m, proizvoljne dužine. Na klijališnu jamu postavimo drveni, zidani ili betonski okvir visine 30-40 cm sa sjeverne strane, 20-30 cm s južne strane.
Zbog razlike u visini stranica omogućeno je slobodno otjecanje vode kao i bolja izloženost sunčevim zrakama. Na okvir dolaze klijališni prozori koji se za velikih hladnoća, kao i kod jakog sunca prekrivaju sjenilima, najčešće slamaricama.
Punjenje klijališta
Kod toplih klijališta na dno postavljamo sloj mješavine stajskog gnoja i piljevine ili slame, ukupne debljine 40-50 cm. Ovaj sloj blago zaspemo negašenim vapnom, koji će dodatno pomoći aktivaciji mikroorganizama.
Razgradnjom organske tvari pomoću mikroorganizama razvija se toplina, u sloju gnojiva i do 70 stupnjeva, dok je temperatura u nadzemnom dijelu klijališta između 18-20 stupnjeva. Idealno za nicanje i rast biljaka.
Najveća se toplina razvija kod razgradnje konjskog gnoj, a najmanju kod goveđeg. Ukupno trajanje aktivnosti mikroorganizama traje oko 2 mjeseca, pa je u početku temperatura u klijalištu viša, a s vremenom se smanjuje. Ipak, kroz to vrijeme raste i vanjska temperatura koja već postaje primjerena rastu mladih biljčica.
Na sloj gnojiva postavljamo supstrat za sjetvu u sloju 10-12 cm, ako vršimo direktnu sjetvu. Kao supstrat koristimo mješavinu lisnjače, klijališne zemlje i treseta ili pak smjesu komposta , treseta i pijeska.
Tako napunjena klijališta pokrijemo prozorima, a nakon 2-3 dana kada se tlo u klijalištu dobro zagrije započinjemo sa sjetvom. Nakon sjetve, klijalište pokrijemo prozorima i sjenilima koja nakon nicanja skidamo, kako bi biljke dobile dovoljno sunčeve svjetlosti potrebne za svoj rast. Za toplog vremena klijališta prozračujemo podizanjem prozora. Kako biljke napreduju, a vanjske temperature rastu, prozore potpuno uklanjamo kako bi se biljke privikle na vanjske uvijete.
Ako sjetvu vršimo u sandučiće, njih direktno slažemo na sloj gnojiva.
Hladno klijalište
U ovom tipu klijališta ne postavljamo sloj stajskog gnoja, pa se isti ne zagrijava razgradnjom organske tvari aktivacijom mikroorganizama. Zagrijava se isključivo suncem, pa će proizvodnja presadnica u njemu kasniti za proizvodnjom iz toplog klijališta barem za 20-ak dana, ovisno o vanjskim uvjetima. Danas je i u bolje opskrbljenim supermarketima moguće kupiti niska ili visoka klijališta, jednostavna za postavljanje. I za njih biramo dobro osunčana, od vjetra zaštićena područja.
