Koliko je kvaliteta tla bitna za uzgoj biljaka vjerojatno je svima poznato. Tlo osigurava biljkama prostor za ukorjenjivanje, iz njega crpe hranjive elemente nužne za izgradnju organske tvari, vodu, zrak. Kako na žalost ne možemo birati tlo, koristimo ono koje nam je na raspolaganju.
Idealnim tlom smatramo ilovasto tlo stabilne mrvičaste strukture. Takvo je tlo bogato humusom, prozračno. Dobro zadržava vlagu i ima povoljan pH. U takvom su tlu povoljni uvjeti za razvoj mikroorganizama i ostalih organizama tla.
Sva bi smo tla mogli podijeliti na nekoliko osnovnih skupina.
Glinasto tlo je sa brojnih gledišta najnepovoljnije za uzgoj kultura. Glatko je, sastavljeno od finih čestica koje se međusobno sljepljuju. U njemu nema čestica pijeska. Zimi je vlažno, ljepljivo. Ljeti, kada se tlo prosuši tvori velike grude. Slabo je prozračno. U proljeće je potrebno mnogo vremena da se takvo tlo zagrije, a i polako se suši. U takvom tlu sjeme teško klija, a korijenje teško prodire u dublje slojeve. Dobra mu je strana što na sebe veže dosta hranjiva.
Druga je krajnost pjeskovito tlo. U takvom je tlu vrlo veliki postotak čestica pijeska, tlo se mrvi i lako raspada. Siromašno je hranjivima i ne zadržava vlagu. Često je vrlo kiselo. Dobra strana ovog tla je da se brzo zagrijava i lako obrađuje. Korijenje se u njemu dobro razvija, pa je naročito pogodno za uzgoj korjenastog povrća.
Još je tu i ilovasto tlo, od kojeg je najpovoljnija srednje teška ilovača.
Gotovo nikada ne nalazimo tlo koje odgovara samo jednom tipu navedenih tala, već je ono gotovo uvijek kombinacija spomenutih.
Kako odrediti tip tla?
Kako bi mogli poduzeti korake za poboljšanje kvalitete tla, potrebno je odrediti kojem tipu tlo pripada. Postupak je vrlo jednostavan. Uzmite šaku tla iz vašeg vrta, dodajte nešto vode i gnječite u ruci. Od smjese napravite kuglicu. Zgnječite kuglicu između palca i kažiprsta dok ne dobijete traku. Koliko će traka izdržati prije no što pukne ovisi o tipu tla. Ukoliko se čestice tla ne drže zajedno (nisu slijepljene) tlo je pjeskovito. Ukoliko se od tla da formirati kugla, ali ne i traka, tlo je pjeskovita ilovača.
Ako od tla možete napraviti traku dužu od 5 centimetra, prije no što pukne, tlo je ilovasto, a ako se traka da savinuti u prsten tlo je glinasto.
Poboljšavanje kvalitete tala
Pravilnom obradom koja uključuje razne agrotehničke mjere utječemo na kvalitetu tla. Obradu možemo podijeliti u tri skupine. U prvu spada osnovna obrada koju provodimo nekoliko mjeseci prije sjetve, odnosno sadnje. Provodi se u jesen. Dopunsku obradu vršimo u proljeće neposredno prije sjetve odnosno sadnje, dok u treću skupinu spada obrada tijekom vegetacije, kojom uglavnom razbijamo pokoricu, uklanjamo korove i sl.
Obradom tla aktiviramo dio hranjiva iz dubljih slojeva i na taj način ih činimo pristupačnim biljkama. Ujedno popravljamo i strukturu tala. Ukoliko je tlo pjeskovito potrebno mu je dodati tvari koje potpomažu zadržavanje vode, a ukoliko je glinasto, dodajemo tvari koje će povećati poroznost tla te na taj način omogućiti bolje prozračivanje. Bez obzira kojem tipu tlo pripada, dodavanjem organske tvari učinit ćemo mnogo.
Što više organske tvari dodamo, to bolje. Treset, kompost, stajsko gnojivo potrebno je dodavati nekoliko godina za redom.
Kvalitetu tla poboljšavamo i dodavanjem vapna. Kiša naime stalno ispire vapno iz tla pa ono postaje kiselo. Kako vrlo malo biljaka uspijeva na kiselim tlima, jasno je da se kiselost tla mora smanjiti. Vapno nadalje djeluje i na aktivnost organizama tla, povećava otpornost biljke, smanjuje zbijenost glinastih tala.
Možda najvažnije od svega jest da vapno kao glavni sastojak sadrži kalcij, važan element u ishrani biljaka. Količina vapna koja se dodaje ovisi o tipu tla, te o njegovoj kiselosti. Dodavanjem 0,25 kg/m2 gašenog vapna pjeskovitim i ilovastim tlima, odnosno 0,40 kg/m2 gašenog vapna glinastim tlima nećete pogriješiti.