žilogriz

Žilogriz – opasan štetnik koštičavog voća

Žilogriz (Capnodis tenebrionis L.) jedan je od najopasnijih štetnika koštičavog voća, osobito u toplijim i sušnim područjima. Njegova štetnost proizlazi iz činjenice da ličinke napadaju korijen i korjenov vrat, dok se simptomi na nadzemnom dijelu stabla pojavljuju tek kada su oštećenja već ozbiljna.

Izgled i razvoj žilogriza

Odrasli žilogriz je kornjaš crne boje, dug oko 2 do 3 cm, s čvrstim hitinskim oklopom. Vratni štit prekriven je sivkasto-bijelom prevlakom s crnim kvržicama, što mu daje karakterističan izgled. Jaja su bijela, ovalna i vrlo sitna, dok su ličinke velike, bez nogu, blijedožute do bijele boje i mogu narasti i do 7 cm.

Ličinke se u tlu zadržavaju jednu do dvije godine. Tijekom tog razdoblja hrane se korijenjem, bušeći hodnike koji mogu zahvatiti ne samo deblje korijenje, već i korjenov vrat te donji dio debla, ispod ili neposredno iznad površine tla.

Koje biljke napada?

Žilogriz prvenstveno napada koštičavo voće. Najčešće su ugrožene trešnje, višnje, marelice, breskve i šljive, a napadi su česti i na bademu. Posebno su osjetljive mlade voćke i stabla koja rastu na laganim, suhim tlima ili trpe dugotrajni stres zbog nedostatka vode.

Simptomi napada

Napad žilogriza dugo može ostati neprimijećen. Prvi znakovi su slabiji rast i povremeno venuće tijekom toplih dana, iako je tlo naizgled dovoljno vlažno. Kako oštećenja napreduju, dolazi do sušenja pojedinih grana ili cijelog stabla.

Vrlo važan simptom, koji često upućuje na prisutnost žilogriza, je smolenje (gumoza) na korjenovu vratu ili pri dnu debla. Smola se pojavljuje kao reakcija stabla na oštećenja koja ličinke uzrokuju bušenjem hodnika. Smolenje samo po sebi nije uzrok propadanja, već posljedica dubinskog oštećenja tkiva.

Kod jačeg napada, stablo se može naglo osušiti bez prethodnih izraženih simptoma na lišću.

Kako spriječiti napad žilogriza?

Budući da je suzbijanje ličinki vrlo teško, prevencija ima ključnu ulogu. Jedna od učinkovitih mjera je sprječavanje polaganja jaja i ulaska ličinki u tlo oko stabla.

Postavljanje geotekstila ili zaštitne folije oko debla značajno otežava odraslim kornjašima da polože jaja u tlo neposredno uz biljku. Geotekstil treba biti postavljen čvrsto uz tlo, s otvorom samo za deblo.

Redovito navodnjavanje također ima važnu ulogu. Žilogriz preferira suha i topla tla, dok vlažno tlo smanjuje privlačnost površine za polaganje jaja. Održavanje dobre vlažnosti tla istovremeno jača kondiciju stabla i smanjuje osjetljivost na napad.

Važno je i održavanje tla oko stabla bez korova te izbjegavanje pojave ispucalog, rastresitog tla u ljetnim mjesecima, jer upravo takvi uvjeti pogoduju razvoju žilogriza.

Suzbijanje

Kada se ličinke već nalaze duboko u korijenu ili korjenovu vratu, mogućnosti suzbijanja su vrlo ograničene. Kemijska sredstva često ne dopiru do mjesta gdje se ličinke nalaze, a mehaničko uklanjanje zahtijeva otkopavanje i često dodatno oštećuje biljku. Zbog toga je naglasak uvijek na ranom prepoznavanju simptoma i preventivnim mjerama. Osušene biljke treba izvaditi iz tla i spaliti, kako bi se spriječilo širenje štetnika.