Šipak ili nar, (lat. Punica granatum) je listopadni grm ili nisko stablo poznato po krupnim crvenkasto žutim plodovima i dekorativnim cvjetovima. Osim u prehrani, sve se više cijeni kao ukrasna biljka u vrtovima i okućnicama. Zahvaljujući svojoj otpornosti i ljekovitim svojstvima, šipak je odličan izbor za svaki mediteranski ili zaštićeni kontinentalni vrt.
Podrijetlo i osnovne karakteristike
Nar potječe s područja Irana i sjeverne Indije, no već se tisućama godina uzgaja diljem Mediterana. U prirodi raste kao grm, ali se uzgojem može oblikovati i u stablo. Najčešće naraste do 3 metra visine. Njegovi sjajni listovi i vatrenocrveni cvjetovi čine ga izrazito atraktivnim tijekom ljeta. Iz cvijeta se razviju krupni plodovi prepuni sitnih, sočnih sjemenki. Nar se može primjenjivati i u sadnji gustih, neprohodnih živica, koje izgledaju atraktivno i zimi, kada do izražaja dolaze njegove lijepe grane.
Uzgoj šipka
Za uspješan uzgoj šipka najvažnije je osigurati toplu i sunčanu poziciju. Najbolje uspijeva u mediteranskoj klimi, no uz dobru zaštitu može rasti i u toplijim dijelovima unutrašnjosti. Tlo treba biti lagano i dobro drenirano. Važno je napomenuti da šipak ne voli kisela i zbijena tla, stoga ga je korisno saditi u gredice obogaćene kompostom. Šipak podnosi sušu, no redovito zalijevanje tijekom formiranja plodova poboljšava urod.
Šipak počinje cvjetati u svibnju ili lipnju, ovisno o klimi. Cvjetanje može potrajati nekoliko tjedana. Zahvaljujući samooplodnji, plodovi se redovito razvijaju, ali oprašivanje pčelama dodatno povećava prinose. Berba se obično odvija od rujna do listopada. Plodovi se beru kada postanu tamnocrveni, čvrsti i kada pri kucanju zvuče šuplje. U tom trenutku, plod sadrži maksimalnu količinu soka i nutrijenata.
Najpoznatije sorte
Danas postoji veliki broj sorti šipka, od kojih se neke ističu po aromi, druge po veličini ili boji sjemenki. Primjerice, sorte Wonderful, Acco i Hicaz najčešće se sade na komercijalnim nasadima. U vrtovima na našem podruju popularne su sorte Barski, Medun, Sladun ili Konjski zub. Plod šipka sadrži brojne hranjive tvari i antioksidanse. Prije svega, bogat je vitaminom C, vitaminom K, folnom kiselinom, kalijem, vlaknima i polifenolima
Redovita konzumacija može pomoći u jačanju imuniteta, zaštiti srca i krvnih žila te smanjenju oksidativnog stresa. Osim toga, šipak je niskokaloričan, što ga čini pogodnim i za osobe na dijeti.
Patuljasti šipak – idealna ukrasna biljka
Ukrasna patuljasta sorta šipka – Punica granatum var. nana, koja naraste do 1 metar visine često se koristi u hortikulturi kao ukrasna biljka. Može se koristiti kao ukrasna biljka u teglama i kamenjarima, vrsta za bonsai, kao dekoracija u manjim vrtovima
Za razliku od običnog šipka, plodovi ove sorte su sitni i rijetko se koriste u prehrani, no biljka cvate obilno i dugotrajno.
Održavanje i rezidba
Šipak se održava vrlo lako. S vremena na vrijeme poželjno je prorijediti izboje kako bi biljka ostala prozračna i zdrava. Uklanjanjem suhih i slabih grana potiče se rast mladih izboja koji donose plod. U kontinentalnim krajevima, preporučuje se zaštita od niskih zimskih temperatura pomoću agrotekstila ili premještanjem biljke u zaštićeni prostor.
Iako je šipak općenito otporna voćna vrsta, u određenim uvjetima može biti podložan napadu bolesti i štetnika. Najčešće gljivične bolesti su pjegavost lista (Cercospora punicae) i siva plijesan (Botrytis cinerea), koje se javljaju pri visokoj vlazi i zbijenom sklopu biljaka. Od štetnika, mogu se pojaviti lisne uši, grinje, te povremeno narova osa (Deudorix livia), čija gusjenica oštećuje plod iznutra.
Pravilna rezidba, prozračnost krošnje i izbjegavanje prekomjernog zalijevanja ključni su za prevenciju. Kod jačih napada mogu se primijeniti ekološki prihvatljiva sredstva, poput pripravaka na bazi sumpora, kalijeva sapuna ili neem ulja.
