Murva (Morus spp.) jedno je od onih stabala koje mnoge vraća u djetinjstvo. Nekada je bila gotovo nezaobilazna u seoskim dvorištima, uz bunare, putove i stare kamene kuće. Ljeti je pružala gustu hladovinu, a njezini slatki plodovi bili su omiljena poslastica djeci.
Danas se murva ponovno vraća u vrtove, ne samo zbog nostalgije, nego i zbog svojih brojnih prednosti. To je izuzetno otporno stablo koje dobro podnosi sušu, visoke temperature i siromašna tla, a pritom može biti i prekrasna ukrasna biljka i vrlo rodna voćka.
Bijela, crna i crvena murva
Najpoznatije su bijela (Morus alba) i crna murva (Morus nigra), dok se crvena murva (Morus rubra) kod nas uzgaja znatno rjeđe.
Bijela murva raste brže, razvija veliku i gustu krošnju te je vrlo prilagodljiva različitim uvjetima uzgoja. Zanimljivo je da njezini plodovi nisu uvijek bijeli. Ovisno o sorti mogu biti bijeli, žućkasti, ružičasti pa čak i tamnoljubičasti. Upravo se lišćem bijele murve stoljećima hranio dudov svilac zbog čega je ova vrsta imala veliku gospodarsku važnost.
Crna murva raste nešto sporije, ali daje krupnije i aromatičnije plodove tamnoljubičaste do gotovo crne boje. Zbog bogatog okusa mnogi je smatraju najboljom vrstom za svježu potrošnju, ali i za pripremu džemova, sirupa, sokova i rakija. Crvena murva potječe iz Sjeverne Amerike te se kod nas rijetko može pronaći u uzgoju.
Rađaju li sve murve?
Jedna od najčešćih zabluda jest da svaka murva daje plodove. To nije točno.
Murve mogu biti muške, ženske ili dvospolne.
Muška stabla razvijaju samo muške cvjetove i nikada ne stvaraju plodove. Upravo zato često se sade uz ulice, parkirališta i trgove gdje nema opasnosti da zreli plodovi zaprljaju pločnike ili automobile.
Ženska stabla razvijaju plodove nakon oprašivanja, dok mnoge suvremene sorte imaju dvospolne cvjetove ili su samooplodne pa redovito rađaju i bez drugog stabla u blizini.
Ako murvu sadite prvenstveno zbog plodova, pri kupnji sadnice svakako provjerite radi li se o rodnoj sorti.
Sterilne murve – puno hlada bez plodova
Posljednjih godina sve su traženije sterilne murve, odnosno sorte koje uopće ne razvijaju plodove ili ih razvijaju u vrlo malim količinama.
One su odličan izbor za okućnice, terase, dječja igrališta, parkove ili parkirališta jer pružaju gustu hladovinu, a pritom ne prljaju tlo zrelim plodovima koji ostavljaju tamne mrlje.
Najpoznatija je sorta Morus alba ‘Fruitless’, dok se vrlo često sade i ukrasni kultivari kuglaste ili žalosne krošnje koji se uzgajaju isključivo zbog svog dekorativnog izgleda.
Kada murva cvate i donosi plodove?
Murva cvate tijekom travnja i svibnja, no cvjetovi su vrlo sitni i neugledni pa ih većina ljudi nikada ni ne primijeti. Oprašivanje se uglavnom odvija pomoću vjetra.
Plodovi dozrijevaju od kraja svibnja pa sve do srpnja, ovisno o vrsti i sorti. Posebnost murve jest što svi plodovi ne sazrijevaju odjednom, nego postupno tijekom nekoliko tjedana. Zato se stablo može brati gotovo svakodnevno.
Potpuno zreli plodovi vrlo lako otpadaju sa stabla pa ih je najbolje ubrati čim omekšaju i poprime karakterističnu boju.
Kako uzgajati murvu?
Murva je jedna od najzahvalnijih voćnih vrsta za uzgoj. Najbolje uspijeva na sunčanim položajima i propusnim tlima, ali bez većih problema raste i na siromašnijim zemljištima.
Nakon što razvije dubok korijen, vrlo dobro podnosi sušna razdoblja pa joj zalijevanje uglavnom nije potrebno, osim tijekom dugotrajnih ljetnih suša ili u prvim godinama nakon sadnje.
Rezidba je vrlo jednostavna i svodi se uglavnom na uklanjanje suhih, oštećenih ili pregustih grana kako bi krošnja ostala prozračna.
Murva rijetko obolijeva od ozbiljnijih bolesti, a najveći ljubitelji njezinih plodova zapravo su ptice koje često prve stignu do zrelog uroda.
Razmnožavanje murve
Murva se može razmnožavati sjemenom, reznicama, položenicama i cijepljenjem.
Uzgoj iz sjemena uglavnom se koristi za proizvodnju podloga ili u oplemenjivanju, budući da biljke dobivene iz sjemena često ne zadržavaju osobine matične biljke. Plodovi mogu biti drukčije veličine, boje ili okusa, a na prvi urod potrebno je čekati nekoliko godina.
U vrtovima se murva najčešće razmnožava odrvenjelim reznicama. Tijekom zime uzimaju se jednogodišnji izboji dugi 20 do 30 centimetara koji se sade u vlažan i propustan supstrat. U povoljnim uvjetima razvijaju vlastiti korijen te se već iduće jeseni mogu presaditi na stalno mjesto.
Kalemljenje murve
Za proizvodnju kvalitetnih sadnica gotovo se uvijek koristi kalemljenje, odnosno cijepljenje.
Kao podloga najčešće služe jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice bijele murve (Morus alba), koje odlikuju snažan korijen i dobra prilagodljivost različitim tipovima tla.
Kalemljenje se obavlja u rano proljeće, prije početka vegetacije, najčešće metodama spajanja u raskol ili engleskog spajanja, dok se tijekom ljeta može provoditi okuliranje.
Na taj se način razmnožavaju gotovo sve kvalitetne rodne sorte, ali i ukrasni kultivari poput žalosne murve (Morus alba “Pendula”), kuglastih murvi te sterilnih sorata koje se sade isključivo zbog guste hladovine.
Najpoznatije sorte
Među rodnim sortama posebno se ističu Illinois Everbearing, poznata po dugom razdoblju dozrijevanja i obilnom urodu, te Wellington, koja daje krupne tamne plodove izvrsnog okusa. Sve je popularnija i Pakistan Mulberry, sorta prepoznatljiva po iznimno dugim plodovima koji mogu narasti više od osam centimetara.
Od ukrasnih sorata najpoznatija je žalosna murva (Pendula), čije grane vise prema tlu i stvaraju vrlo dekorativan izgled, dok je među sterilnim sortama najzastupljenija Morus alba ‘Fruitless’, idealna za dvorišta, parkove i javne površine.
Murva odlično podnosi jaku rezidbu
Jedna od najvećih prednosti murve je njezina iznimna sposobnost obnavljanja nakon rezidbe. Čak i kada se stablo oreže vrlo snažno, gotovo do glavnih grana ili debla, iz uspavanih pupova vrlo brzo izbija velik broj novih mladica. Upravo zbog te snažne regeneracije murva se često koristi kao ukrasno stablo u parkovima, drvoredima i na javnim površinama.
Takav način rezidbe, poznat kao orezivanje “u glavu”, provodi se svakih nekoliko godina kako bi se zadržala željena visina stabla te potaknuo razvoj guste i bogate lisne mase. Rezultat je kompaktna krošnja koja tijekom ljeta stvara iznimno kvalitetan hlad, zbog čega su ovako orezane murve desetljećima bile čest prizor u mediteranskim mjestima, uz trgove, šetnice i seoska dvorišta.
Ipak, kod rodnih sorata treba imati na umu da će vrlo jaka rezidba privremeno smanjiti ili potpuno izostaviti urod, jer se plodovi razvijaju na mladim jednogodišnjim izbojima koji izrastu tijekom vegetacije. Ako je cilj bogat urod, preporučuje se umjerena rezidba kojom se uklanjaju samo suhe, oštećene i preguste grane.
Zašto posaditi murvu?
Murva je mnogo više od obične voćke. Ona je istodobno prekrasno ukrasno stablo, prirodni suncobran tijekom ljetnih vrućina i izvor ukusnih, zdravih plodova.
Zahtijeva vrlo malo njege, može živjeti više desetljeća i svake godine obilno rađa. Ako želite uživati u slatkim plodovima, odaberite neku od rodnih sorata. Ako vam je važna isključivo gusta hladovina i uredna okućnica, sterilne murve bit će izvrstan izbor.
Nije slučajno što je murva nekada bila gotovo nezaobilazan dio svakog seoskog dvorišta, riječ je o stablu koje i danas zaslužuje svoje mjesto u vrtovima.