Nekada su vrtovi izgledali drugačije nego danas. U njima nije bilo samo modernih ukrasnih vrsta i pažljivo biranih trendovskih sadnica, nego i biljaka koje su se prenosile iz vrta u vrt, iz dvorišta u dvorište i iz generacije u generaciju. Bile su lijepe, korisne, otporne i dobro prilagođene našem podneblju. Upravo zato mnogi ih i danas pamte iz vrtova svojih baka i djedova.
Neke od tih biljaka i dalje se mogu pronaći, neke i u vrtnim centrima, ali mnogo rjeđe nego nekad. Ipak, vrijedi ih se prisjetiti jer mnoge od njih zaslužuju mjesto i u današnjem vrtu. Osim što bude nostalgiju, često su jednostavne za uzgoj i ne traže mnogo njege.
Ljupčac – korisna biljka koju su mnogi imali uz kuću
Ljupčac je jedna od onih biljaka koje su nekada gotovo redovito rasle u blizini kuće ili vrta. Nije bio cijenjen samo zbog izgleda, nego prije svega zbog svoje praktične vrijednosti u kuhinji. Njegovi aromatični listovi koriste se u juhama, varivima i raznim jelima, a okusom podsjeća na celer, samo je nešto jači i izraženiji.
Najbolje uspijeva na sunčanom položaju ili u blagoj polusjeni, a voli duboko i hranjivo tlo. Razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem busena, a jednom kada se primi, može na istom mjestu rasti godinama. Upravo zato bio je omiljen u starim vrtovima, gdje se sadilo ono što je bilo dugotrajno i korisno.
Kadifica – jednostavan cvijet koji je imao gotovo svaki vrt
Kadifica je jedna od najprepoznatljivijih cvjetnih vrsta starih vrtova. Nekada se sadila gotovo posvuda, uz povrtnjak, uz staze, oko kuće i među drugim biljkama. Osim što je lijepa i dugo cvate, poznata je i po tome što se dobro uklapa u vrt i može pomoći u odbijanju nekih štetnika.
Najviše voli sunce i upravo na osunčanom mjestu daje najviše cvjetova. Razmnožava se sjemenom i vrlo se lako uzgaja, zbog čega je bila omiljena i među onima koji nisu imali mnogo vremena za vrt. Danas je pomalo nepravedno potisnuta modernijim cvjetnim vrstama, iako je i dalje jedna od najzahvalnijih biljaka za uzgoj.
Dragoljub – stari cvijet vedrih boja
Dragoljub je također jedna od biljaka koje su nekoć bile vrlo česte, a danas ih viđamo puno rjeđe. Prepoznatljiv je po toplim bojama cvijeta i pomalo razigranom rastu, zbog čega je često ukrašavao ograde, rubove gredica i dijelove vrta gdje se željelo unijeti malo živosti.
Najbolje uspijeva na suncu, iako može rasti i u laganoj polusjeni. Razmnožava se sjemenom, a sije se vrlo jednostavno. Osim što je dekorativan, dragoljub je zanimljiv i zato što su njegovi cvjetovi i listovi jestivi, pa je nekada imao i ukrasnu i praktičnu ulogu u vrtu.
Božur – raskošan cvijet starinskog vrta
Božur je jedan od najljepših cvjetova koji se tradicionalno povezivao sa starim vrtovima. Njegovi veliki i raskošni cvjetovi ostavljali su snažan dojam, pa nije čudno što je bio omiljen uz kuće i u dvorištima. I danas ga mnogi povezuju upravo s vrtovima baka.
Najbolje uspijeva na suncu ili u blagoj polusjeni, na mjestu gdje može ostati godinama bez presađivanja. Razmnožava se dijeljenjem busena, najčešće u jesen. Božur ne voli često premještanje, ali kada se jednom ustali, može godinama obilno cvasti i postati pravi ukras vrta.
Perunika – otporna i elegantna cvjetna vrsta
Perunika je još jedan stari vrtni klasik koji se nekada vrlo često viđao uz kuće, ograde i rubove vrtova. Cijenjena je bila zbog svoje otpornosti, ali i zbog elegantnih cvjetova koji su se pojavljuju u raznim bojama.
Najviše joj odgovara sunčano mjesto, iako može uspijevati i u blagoj polusjeni. Razmnožava se dijeljenjem podanka, što je i najčešći način da se sačuva i prenese iz jednog vrta u drugi. Upravo zato perunika je dugo ostala dio tradicionalnih vrtova.
Sljez – cvijet koji se nekada sadio uz ogradu i zidove
Sljez je biljka koju mnogi pamte iz starih dvorišta, osobito uz ograde, zidove i rubne dijelove vrta. Visok, elegantan i bogat cvjetovima, lako je privlačio pažnju i davao vrtu poseban izgled. Danas ga se viđa puno rjeđe, iako je i dalje vrlo dekorativan.
Najbolje uspijeva na suncu, u propusnom tlu i na zaklonjenom mjestu. Najčešće se razmnožava sjemenom. Iako može djelovati pomalo starinski, upravo je u tome njegov šarm, pa se sve češće vraća u vrtove koji žele zadržati dašak tradicije.
Lijepi dečko – cvijet koji je nekad bio čest u seoskim vrtovima
Lijepi dečko, odnosno Impatiens balsamina, danas se rijetko spominje, ali nekada je bio vrlo čest u vrtovima. Riječ je o cvjetnoj vrsti zanimljivog izgleda i nježnih, ali živih boja. Mnogi ga pamte upravo iz starijih vrtova gdje je cvjetao tijekom ljeta.
Najbolje uspijeva na sunčanom mjestu ili u laganoj polusjeni, uz dovoljno vlage u tlu. Razmnožava se sjemenom, a lako se može i sam rasijati. Zbog starinskog izgleda i jednostavnog uzgoja, svakako zaslužuje da ga se češće viđa i danas.
Srdašce – cvijet koji se lako pamti
Srdašce, odnosno Dicentra spectabilis, jedna je od onih biljaka koje se ne zaboravljaju lako. Njeni cvjetovi u obliku srca i blagi, romantični izgled činili su je vrlo posebnom u starim vrtovima. Upravo zato mnogi je i danas povezuju s vrtovima svojih baka.
Najbolje uspijeva u polusjeni ili laganoj sjeni, na svježem i humusnom tlu. Razmnožava se dijeljenjem busena. Nije biljka za jaka ljetna sunca, ali zato u mirnijem i zasjenjenijem dijelu vrta može biti pravi dragulj.
Lijepa kata – cvijet koji je nekad bio vrlo cijenjen
Lijepa kata, odnosno Callistephus chinensis, bila je vrlo cijenjena zbog bogatih cvjetova i raznolikih boja. Nekada se često sadila u ukrasnim gredicama, a bila je i omiljena za rezano cvijeće. Danas je pomalo pala u zaborav, iako još uvijek može biti izvrstan izbor za ljetni vrt.
Najviše voli sunce i plodno, propusno tlo. Razmnožava se sjemenom, najčešće svake godine iznova. Budući da obilno cvate i lijepo izgleda u buketima, lako je razumjeti zašto je nekad bila toliko prisutna u vrtovima.
Čuvarkuća – skromna biljka koju su mnogi držali uz kuću
Čuvarkuća je možda najskromnija među svim ovim biljkama, ali i jedna od najdugovječnijih u našem sjećanju. Rasla je u starim posudama, na kamenjarima, uz rubove zidova i na mjestima gdje malo što drugo uspijeva. Osim kao ukrasna biljka, često se povezivala i s narodnim vjerovanjima te kućnom tradicijom.
Najbolje uspijeva na suncu, u vrlo propusnom i siromašnijem tlu. Razmnožava se bočnim izdancima, vrlo lako i gotovo bez posebne njege. Upravo ta otpornost razlog je zbog kojeg je opstala desetljećima, čak i kada su druge biljke nestale iz vrtova.
Često postavljana pitanja
Koje su biljke nekada najčešće rasle u vrtovima naših baka?
Među najčešćima su bile kadifica, ljupčac, dragoljub, božur, perunika, sljez, čuvarkuća i druge jednostavne, otporne i korisne biljke.
Jesu li starinske vrtne biljke teške za uzgoj?
Većinom nisu. Upravo suprotno, mnoge od njih bile su omiljene zato što su dobro uspijevale bez puno njege.
Koje od tih biljaka uspijevaju na suncu?
Na suncu dobro uspijevaju ljupčac, kadifica, dragoljub, božur, perunika, sljez, lijepa kata i čuvarkuća.
Koje biljke iz starih vrtova vole sjenu ili polusjenu?
Srdašce najbolje uspijeva u polusjeni ili laganoj sjeni, dok lijepi dečko može rasti i na suncu i u blagoj polusjeni.
Biljke koje su nekad rasle u gotovo svakom vrtu danas se sve rjeđe viđaju, iako mnoge od njih i dalje imaju što ponuditi. Neke su korisne u kuhinji, neke su raskošne i dekorativne, a neke jednostavno bude uspomene na vrtove iz djetinjstva. Možda je upravo sada pravo vrijeme da im ponovno damo mjesto koje su nekad imale.
