Divlje šparoge (lat. Asparagus acutifolius) poznate su po svom intenzivnom okusu i brojnim zdravstvenim koristima. Iako se često beru u prirodi, divlja šparoga može se uzgajati i u vrtu uz malo truda, što je postalo posebno popularno posljednjih godina. Danas su sve češće i konsocijacije divlje šparoge i masline, odnosno drugih višegodišnjih vrsta koje obitavaju u istom arealu kao i divlja šparoga.
Ova biljka je višegodišnja, što znači da će donositi urod dugi niz godina nakon što se nasad jednom uspostavi. Uz malo strpljenja i pravilnu njegu, u divljoj šparozi i njezinim izdancima moći ćete uživati tijekom dugog niza godina, s obzirom da se radi o izuzetno otpornoj vrsti. Uzgajana na većim površinama, može donositi i lijep godišnji prihod. Njezin jedinstveni okus i svestranost u kuhinji čine je pravim gastronomskim blagom.
Osnovne karakteristike divlje šparoge
Izgled: Šparoga ima tanke, tamnozelene stabljike s bodljikavim listićima.
Stanište: Prirodno raste na kamenitim i suhim područjima Mediterana.
Okus: Intenzivniji i gorči od kultivirane šparoge.
Kako uzgajati divlju šparogu?
1. Položaj i tlo
• Divlja šparoga voli sunčana mjesta, ali tolerira i djelomičnu sjenu.
• Najbolje uspijeva na dobro dreniranom, pjeskovitom ili kamenitom tlu.
2. Uzgoj presadnica
Sjemenom:
• Sjemenke se ubiru s odrasle biljke u kasno ljeto. Namjeravate li doći do sjemenki, svakako ih na grani zaštite zaštitnim materijalom popu filca, papirnate vrećice ili sl., jer su sjemenke omiljena hrana pticama
• Sjemenke šparoge mogu se posijati u rano proljeće ili kasnu jesen.
• Potopite sjemenke u toplu vodu 24 sata prije sadnje kako bi se poboljšala klijavost.
• Namočeno sjeme posijte na dubinu od 1-2 cm, s razmakom od 20-30 cm između svake biljke. Možete ih sijati i u pojedinačne lončiće promjera 8 cm u koji posijte po 2 sjemenke. Nakon što se dovoljno razviju, biljke presađujte na stalno mjesto.
Korijenskim reznicama (rizomima):
•Idealno je nabaviti rizome u rasadniku, pa ih podijeliti na nekoliko dijelova koji će se uzgajati u tegli dok se potpuno ne razviju. Šparoga se u pravilu ne bi smjela vaditi iz svojih prirodnih staništa, već samo brati, pa vađenje rizoma iz prirode ne bi trebala biti opcija.
• Rizome posadite u iskopane rupe dubine 10-15 cm, s razmakom od 50 cm između biljaka.
3. Njega biljaka
• Zalijevanje: Divlja šparoga je otporna na sušu, ali u prvoj godini potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se razvilo duboko korijenje.
• Malčiranje: Dodajte sloj malča oko biljaka kako bi se spriječio rast korova i zadržala vlaga u tlu.
• Gnojidba: Koristite organska gnojiva, poput komposta ili stajskog gnoja, jednom godišnje u jesen ili rano proljeće.
4. Orezivanje
• U kasnu jesen odrežite suhe stabljike kako bi se potaknula nova vegetacija u proljeće.
• Redovito uklanjajte korov kako bi biljka imala dovoljno prostora za rast. Budite oprezni, jer stare stabljike imaju bodljikave listiće koji lako mogu oštetiti kožu golih ruku. Zato pri provedbi bilo koje radnje s šparogom, svakako koristite rukavice.
5. Berba divlje šparoge
Vrijeme berbe: Berba započinje u proljeće, i traje obično od ožujka do svibnja.
Kako brati?: Otrgnite mlade izdanke dok su još tanki i nježni, duljine oko 20-25 cm.
Napomena: Nemojte ubrati sve izdanke kako bi biljka mogla nastaviti rasti i obnavljati se.
Prednosti uzgoja divlje šparoge
Zdravstvene koristi: Bogata je vitaminima A, C, E i K, te mineralima poput željeza i kalcija.
Ekološka vrijednost: Divlja šparoga privlači korisne insekte i doprinosi očuvanju bioraznolikosti.
Trajnost: Jednom uspostavljena, biljka može donositi urod desetljećima.