Luk je jedna od onih kultura koje gotovo svatko barem jednom posadi u vrtu. Nije zahtjevan za uzgoj i ne zauzima puno prostora. Proljetna sadnja luka mnogima je među prvim poslovima u povrtnjaku. Najčešće se sade žuti, crveni odnosno ljubičasti luk te bijeli luk, poznat i kao srebrenac. Žuti luk najčešće koristimo u kuhinji, crveni je nešto blaži i odličan za salate, dok je bijeli nježnijeg okusa i mnogi ga vole jesti svježeg.
Koje vrste luka sadimo u proljeće
Sve vrste luka uzgajamo iz lučica, što je i najjednostavniji način uzgoja u kućnim vrtovima. Mladi luk koji se u svježem stanju često jede u proljeće, osobito oko Uskrsa, ne dobiva se iz proljetne sadnje. Ako ga želite imati za konzumaciju u rano proljeće, potrebno ga je saditi još u jesen kako bi prezimio i na vrijeme krenuo s rastom.
Luk koji se sadi sada, u ožujku ili početkom travnja, razvijat će se kroz proljeće i bit će spreman za berbu kasnije, kada formira zrelu lukovicu.
Kada i gdje saditi luk
Luk se sadi u proljeće, čim to vremenski uvjeti dopuste i kada se tlo može obraditi. Najčešće je to tijekom ožujka, a u hladnijim krajevima i početkom travnja. Ovo je vrijeme kad se siju i sade i mnoge druge kulture. Uz klasični luk, u vrtovima se često uzgaja i ljutika, koja je također vrlo cijenjena zbog blagog okusa i jednostavnog uzgoja.
Luk dobro podnosi niže temperature pa sa sadnjom ne treba čekati predugo. Važno je da zemlja nije smrznuta i da nije previše mokra, jer u takvim uvjetima luk slabije uspijeva.
Najbolje ga je saditi na sunčanom mjestu, u rahloj i dobro dreniranoj zemlji. Ne voli teška, zbijena i vlažna tla, pa je izbor mjesta i priprema tla vrlo važan korak.
Kako pripremiti tlo i posaditi luk
Prije sadnje tlo treba usitniti, očistiti od korova i lagano poravnati. Ako je zemlja siromašna, može joj se dodati zreli kompost ili druga dobro razgrađena organska tvar. Svježi stajski gnoj nije dobar izbor jer može uzrokovati probleme s razvojem lukovice.
Luk se najčešće sadi iz lučica. One se sade plitko, tako da njihov vrh ostane sasvim blizu površine tla. Ne treba ih saditi preduboko jer to može usporiti rast i otežati razvoj.
U redu je potrebno ostaviti dovoljno razmaka između biljaka kako bi svaka lukovica imala prostora za rast, a između redova treba ostaviti mjesta za kasnije održavanje. Nakon sadnje zemlju je dovoljno lagano pritisnuti, a po potrebi i umjereno zaliti.
Njega luka nakon sadnje
Nakon sadnje luk ne traži mnogo, ali nekoliko stvari je ipak važno. Korov treba redovito uklanjati jer luk ima plitak korijen i brzo ostaje bez vlage i hranjiva ako se korov ne kontrolira.
Povremeno je dobro lagano prorahliti površinski sloj tla kako bi ostao prozračan. Zalijevanje treba biti umjereno. U početku je važno da se luk primi i krene s rastom, ali kasnije previše vode može uzrokovati probleme.
Štetnici, bolesti i prirodna zaštita
Kod uzgoja luka najčešće probleme mogu uzrokovati lukova muha, trulež i razne gljivične bolesti. Takvi se problemi češće javljaju kada je sadnja pregusta ili kada se voda dugo zadržava u tlu.
Zato je važno poštovati plodored i ne saditi luk svake godine na isto mjesto. U kućnim vrtovima često je dovoljna i jednostavna prirodna zaštita. Luk se dobro slaže s mrkvom, pa njihova sadnja u blizini može pomoći u smanjenju štetnika.
Mnogi vrtlari koriste i prirodne pripravke od koprive ili češnjaka, a redovito promatranje biljaka često je najbolja prevencija.
Kada vaditi luk i koliko mu treba do berbe
Luk posađen u proljeće najčešće je spreman za vađenje nakon otprilike 90 do 120 dana, ovisno o sorti, vremenu sadnje i vremenskim uvjetima tijekom rasta. Ako je posađen u ožujku, berba najčešće dolazi u srpnju ili kolovozu.
Najsigurniji znak da je luk dozrio jest kada mu se nadzemni dio počne savijati, žutjeti i polako sušiti. Tada biljka završava svoj rast i lukovica je spremna za vađenje.
S vađenjem ne treba žuriti prerano, ali ni predugo čekati, osobito ako je vrijeme kišno. Kada veći dio lišća polegne, luk se može pažljivo izvaditi iz zemlje i ostaviti da se prosuši.
Ako je vrijeme suho i stabilno, luk se može nekoliko dana sušiti izravno na gredici. Važno je samo da nije izložen kiši i dugotrajnoj vlazi. Nakon toga ga je najbolje premjestiti na suho, prozračno i sjenovito mjesto kako bi se dodatno osušio prije spremanja.
Dobro osušen luk bolje se čuva i manje je podložan truljenju tijekom skladištenja.
Često postavljana pitanja o sadnji luka
Kada je najbolje saditi luk u proljeće?
Luk se najčešće sadi u ožujku, čim se tlo može obraditi. U hladnijim krajevima sadnja se može pomaknuti na početak travnja.
Koliko duboko saditi luk iz lučica?
Lučice se sade plitko, tako da njihov vrh ostane tik ispod površine tla ili lagano viri van.
Koliko često treba zalijevati luk?
U početku je važno da ima dovoljno vlage kako bi se primio, ali kasnije zalijevanje treba biti umjereno jer previše vode može uzrokovati trulež.
Može li se luk saditi i kasnije u proljeće?
Može, ali kasnija sadnja obično znači i kasniju berbu te nešto slabiji razvoj lukovica.
Kada je luk spreman za vađenje?
Luk je spreman kada mu se nadzemni dio počne sušiti i polegne. To se najčešće događa u srpnju ili kolovozu kod proljetne sadnje.
