patuljasta jabuka

Patuljaste voćke na balkonu

Patuljaste voćke na balkonu odlična su opcija za one koji žele uživati u vlastito uzgojenim plodovima, ali nemaju vrt u kojem bi posadili standardne voćke. Patuljaste sorte savršene su za male prostore jer ostaju kompaktne, ali i tako male i kompaktne, imaju sasvim zadovoljavajuće prinose. Uostalom, nitko sigurno niti ne očekuje da će na balkonu ubrati jabuka za cijelu zimu, ali je i svega nekoliko ubranih plodova izuzetno vrijedno, ako znamo što jedemo.

Plodovi će biti manji od onih na velikim voćkama, ali ipak ukusni i slatki. Patuljaste voćke obično počinju donositi plod već u 2. ili 3. godini po sadnji.
Uz dobru njegu, patuljaste voćke mogu biti vrlo produktivne i estetski privlačne, pružajući vam ukusne plodove i zelene oaze na vašem balkonu.

Evo nekoliko savjeta za uspješan uzgoj patuljastih voćaka na balkonu:

1. Odabir patuljaste voćke

Postoji mnogo različitih patuljastih sorti voćaka koje možete posaditi na balkonu. Za njihov uzgoj biti će dovoljan tek nešto veća posuda, te mjesto na kojem će se biljka moći nesmetano razvijati u svim smjerovima. Većina voćnih vrsta preferira sunčane položaje, pa za njih birajte upravo takve.
Neke od najpopularnijih sorti su:

Patuljasta jabuka (kao što je sorta ‘Ballerina’)
Patuljasti breskve i nektarine (kao što je sorta ‘Pixie’)
Patuljaste trešnje (sorta ‘Gisela 5’)
Patuljaste šljive
Patuljaste kruške
Patuljasti limun (ili druge vrste citrusa poput kumquata)
Važno je odabrati voćke koje su pogodne za vašu klimatsku zonu i koje će se dobro prilagoditi uvjetima na balkonu (sunčanim ili polusjenovitim).

2. Odabir posuda i tla

Patuljaste voćke rastu najbolje u velikim posudama s dobrim drenažnim sustavom kako bi se spriječilo nakupljanje vode u zoni korijena. Posuda treba biti visine barem 40-50 cm, a što se širine tiče, u pravilu je bolje da bude što šira (koliko prostor dozvoljava), je je u širim posudama omogućen bolji razvoj korijena.
Tlo treba biti lagano, dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Mješavina komposta, treseta, perlita ili pijeska obično je dobar izbor. Također, preporučuje se dodavanje organskog gnojiva kako bi se osigurao izvor hranjiva.  Organsko gnojivo može biti i peletirano, koje se koristi u količini 7x manjoj od stajskog gnoja.

3. Smještaj

Patuljaste voćke za optimalan rast i plodonošenje zahtijevaju puno sunčeve svjetlosti. Postavite ih na balkon, na mjestu koje je na punom suncu barem 6 sati dnevno. Ako je balkon djelomično zasjenjen, odaberite voćke koje podnose laganu sjenu, kao što su neke vrste trešanja i šljiva. U hladnijem području, razmislite o smještaju biljaka na južnu stranu, kako bi dobile maksimalnu količinu sunčeve svjetlosti. Na balkonima, posebno onima na višim katovima, problem u uzgoju mogu predstavljati jaki vjetrovi koji mogu oštetiti voćke. Zato posudu smjestite zimi u kakav kut gdje udari vjetra nisu toliko jaki, ili biljku omotajte zaštitnim materijalom, poput agrotekstila, mreža ili sl. Ovi materijali će pomoći i zaštiti biljku od smrzavanja, iako su u pravilu ove voćke otporne na niske temperature. Ipak, u područjima s izraženijim zimama, dobro bi bilo posudu s voćkom premjestiti u negrijano stubište, garažu ili sl.

4. Zalijevanje i prihranjivanje

Redovito zalijevanje važno je za normalan rast patuljastih voćaka, no pazite da ne zalijevate prekomjerno jer bi to moglo dovesti do truljenja korijena. Tlo treba biti stalno vlažno, ali ne previše mokro. Ako imate biljke u manjim posudama, možda ćete ih morati zalijevati češće, čak i nekoliko puta dnevno, osobito u ljetnim mjesecima. Također je od iznimne važnosti voćke redovito gnojiti, kako bi redovito cvjetale i donosile plod. U razdoblju intenzivnog rasta, od proljeća do sredine ljeta, voćke redovito prihranjujte svaka dva tjedna. Preporučljivo je koristiti tekuće hranjivo za voćne vrste, no dobra je opcija i sporo otpuštajuće granulirano gnojivo koje će biljkama osigurati potrebnu količinu hranjiva kroz duže razdoblje. U proljeće pred kretanje vegetacije, posudu u loncu možete obogatiti i organskim gnojivom, poput humusa ili stajskog gnojiva. Sa stajskim budite oprezni u doziranju i svakako pripazite da koristite zreli stajski gnoj, nikako svježi koji može uništiti bilju. Dobra je i svima lako dostupna opcija, korištenje peletiranog stajskog gnojiva koje se koristi u količini 7 puta manjoj od uobičajenog stajskog gnoja. U slučaju potrebe za brzim unosom hranjiva, možete voćku prihraniti i folijarno, preko lista.

5. Orezivanje

Redovito orezivanje pomoći će u održavanju oblika voćke, stimuliranju plodonošenja i sprječavanju pretjeranog rasta. Orezivanje patuljastih voćaka obično se vrši krajem zime ili početkom proljeća prije nego što biljka krene u aktivni rast. Uklonite suhe, oštećene i slabe grane, te oblikujte biljku kako biste omogućili bolji protok zraka i svjetlosti.