Magnolia liliflora ili ljiljanocvjetna magnolija jedna je od najljepših cvatućih vrsta listopadnog grmlja, koja se velikim cvjetovima, najčešće ružičastim, okiti početkom proljeća, još prije listanja. Iako se smatra grmom, raste i u obliku stabalca koje naraste od 2-4 metra visine, pa je pogodna za sadnju i na manjim površinama. Česta je njena sadnja na privatnim okućnicama, ali i na javnim površinama gdje posebno lijepu sliku pružaju magnolije posađene u skupinama od po nekoliko biljaka.
Osnove uzgoja
Ova je magnolija otporna na niske zimske temperature, pa je njena sadnja na kontinentu uobičajena. Ponekad, za jakih zima, pogotovo ako su nastupile nakon dužeg toplijeg razdoblja, može doći do oštećenja pojedinačnih pupova. Mlade biljke tijekom prvih nekoliko godina možete i zaštiti omatanjem zaštitnim materijalima i nagrtanjem korijenovog vrata.
Magnolia liliflora voli puno sunce, ali može podnijeti i polusjenu, pa se preporučuje sadnja na mjestima koja su najmanje 6 sati dnevno okupana suncem. Tlo u kojem se sadi treba biti propusno, bogato organskom tvari, a iako preferira blago kiselo tlo, uspijevati će u gotovo svakom tipu tla. Magnoliju je najbolje saditi u proljeće ili jesen. Iskopajte rupu koja je dvostruko šira od korijenske bale, dubine tek nešto veće od dubine tegle u kojoj je bila posađena. ali ne previše duboku. Prilikom sadnje, pazite da korijenov vrat (mjesto gdje se stabljika spaja s korijenom) bude u razini tla, a ne previše duboko. Na dno jame za sadnju dodajte dosta komposta ili drugog organskog materijala kako biste poboljšali drenažu i unijeli dosta hranjivih tvari za početni stadij rasta.
Zalijevanje
Magnolije vole vlažno tlo, ali ne podnose prekomjernu vlagu, pogotovo ako je tlo teško, glinasto. Zalijevajte ih redovito tijekom sušnih razdoblja, osobito u prvim godinama uzgoja, dok ne uspostave snažan korijenski sustav. Dobro će doći i malčiranje uokolo mladih biljaka, čime ćete zadržati vlagu, spriječiti rast korova i poboljšati kvalitetu tla.
Orezivanje
Magnolia liliflora obično ne zahtijeva često i jako orezivanje. Ako želite oblikovati biljku, orezujte je neposredno nakon cvjetanja, jer cvjetovi rastu na starijim granama. Nikada ne orezujte u jesen, jer ćete na taj način ukloniti cvjetne pupoljke koji se formiraju na jednogodišnjim izbojima.
Bolesti i štetnici
Magnolije nisu sklone napadu štetnika, ali mogu biti podložne različitim gljivičnim oboljenjima, pogotovo ako tlo u kojem su sađene nije dobro drenirano.
Razmnožavanje
Biljku možete razmnožiti sjemenom, reznicama ili povaljenicama. Sjemenke je najbolje posaditi odmah nakon što sazriju jer klijavost zadržavaju vrlo kratko vrijeme.
Razmnožavanje reznicama je izazovno, ali može biti uspješno uz pravilnu njegu i strpljenje. Povaljenicama razmnožavamo tako da nekoj od najnižih grana plitko zarežemo koru, pa ju ukopamo u plitki jarak koji potom ispunimo tlom. Kako bi grana ostala u jarku, pričvrstimo ju komadićem žice ili na jarak stavimo kamen. Nakon otprilike nekoliko mjeseci, na mjestu oštećenja kore, razvit će se korjenčići. Tada škarama možemo odvojiti granu od matičnog stabla, a biljku presaditi u posudu u kojoj će se razvijati do sadnje na stalno mjesto.
