Limun na balkonu

Posljednjih je dana sve više onih koji se odlučuju za vrtlarenje na balkonu. Ako je balkon iole veći, pa na njega stane tegla srednje veličine, nećete pogriješiti ako u nju zasadite limun, u isto vrijeme ukrasnu i nadasve korisnu biljku.


limunIako na otvorenom može narasti i do 6 metara visine, u posudi na balkonu biljka naraste do maksimalnih 2 metra, ali ju je rezidbom moguće održavati i znatno manjom.
U posudi se češće uzgaja na kontinentu, uz obavezno unošenje u zatvorene prostore tijekom zimskih mjeseci.

Idealne smještajne uvjete će pronaći na južnoj strani, gdje će veći dio dana biti okupan suncem. Kod odabira sorte, birajte one koji cvjetaju višekratno tijekom godine, takozvane „mjesečare“ kod kojih biste većinu godine trebali uživati u mirisnim cvjetovima, plodovima u zriobi i dozrelim limunovima.

Sadnja u ilovasto – pjeskovitim tlima

Kod sadnje odaberite dovoljno veliku posudu u kojoj će kupljena sadnica moći biti zasađena dovoljno duboko, u pravilu do mjesta cijepljenja, odnosno do razine do koje je bila posađena i u vreći/posudi u kojoj je kupljena.

Na dno posude postavite nešto materijala koji će omogućiti otjecanje suvišne vode, krhotine cigle, stare glinene posude ili idealno, komade stiropora koji neće težinom opteretiti posudu.

Limun nikako nemojte saditi isključivo u kupovni supstrat, primjerice onaj namijenjen uzgoju ukrasnog bilja.

Najbolje je saditi u ilovastim ili pjeskovito – ilovastim tlima, pa idealnu mješavinu napravite miješanjem kvalitetnog vrtnog tla kojem je dodano nešto pijeska, a jedan manji dio može činiti i kupljeni supstrat za sadnju. Dobro je dodati i nešto organskog gnojiva, preporučljivo prezrelog ovčjeg.

Nakon što je korjenska gruda zatrpana zemljom, sa svih strana zemlju dobro utisnite te odmah zalijte, kako bi se ostvario dobar kontakt s tlom i omogućili dobri uvjeti za brzo prorastanje novog korijenja.

Njega tijekom godine

Zalijevanje i prihranjivanje

Biljku tijekom razdoblja vegetacije, od proljeća do u jesen, zalijevajte redovito s obzirom da limun traži dosta vlažnosti. Tijekom jeseni i zime zalijevati treba štedljivo, tek toliko da tlo bude vlažno.

U vrijeme intenzivnog rasta također redovito prihranjujemo i to koristeći kompleksna mineralna gnojiva, najbolje ona namijenjena gnojidbi agruma, u kojem su makro i mikro hranjiva idealno izbalansirana. Ovakva je gnojiva danas moguće kupiti u većini trgovina poljoprivrednim proizvodima.

Vrlo često na limunima uzgajanim u posudi dolazi do pojave kloroze, snažnog žućenja listova na kojima jedino zelene ostaju žile. Najčešći je razlog zalijevanje vodovodnom vodom, bogatom klorom. Biljci ćemo najbrže pomoći prihranom željeznim preparatima.

Zimska zaštita

U toplijem klimatu, posudu s limunom možemo ostaviti na otvorenom, jer će bez problema podnijeti kratkotrajno razdoblje niskih temperatura do -5 stupnjeva C. Preporučljivo je jedino krošnju omotati zaštitnim materijalom, mrežom ili agroplatnom kako listovi ne bi stradali od jakih udara vjetra.

U kontinentalnim područjima gdje su niske temperature u većem dijelu zime konstanta, posuda s limunom se obavezno smješta u zatvoreno. Idealne su prostorije s dosta svjetla, u kojima je temperatura oko 10 stupnjeva C.

Nema li u prostoriji dovoljno svjetla, limun će reagirati odbacivanjem listova, pa je sljedećeg proljeća potrebno grane prikratiti kako bi se potaknuo rast mladih izboja. Kako smo u uvodu i napisali, limun u loncu treba orezivati i kako bi se obuzdao njegov rast, kako bi se grane prorijedile, a krošnja formirala u uzgojni oblik koji nam odgovara.

Štetnici na limunu

Lisne uši su na limunu, kao i na drugim agrumima, najčešći štetnici koji se hrane sisanjem biljnih sokova, uslijed čega biljka zaostaje u razvoju. S obzirom da lisne uši obilno izlučuju mednu rosu, koja listove čini sjajnim i ljepljivim, lako je uočiti njihovu prisutnost. Uz to, na mednu rosu se naseljavaju gljive čađavice, pa listovi postaju crni, a zbog smanjenje asimilacijske površine i otpadaju.

S obzirom da je plod limuna cijeli iskoristiv, pa i njegovu koricu koristimo kao aromu u slasticama, nije preporučljivo koristiti kemijsku zaštitu. Danas su u prodaji i biološka zaštitna sredstva, a neka od njih kao primjerice juhu od koprive ili čaj od krumpira možete napraviti i u kućnoj radinosti.