Ljetne vrućine posljednjih godina postaju sve izraženije, a posebno ih osjećamo u gradovima gdje beton, asfalt i zgrade tijekom dana upijaju velike količine topline. Nije slučajno da je šetnja gradskim parkom ugodnija od boravka na užarenom gradskom trgu. Razlog tome krije se u drveću i zelenim površinama koje prirodno hlade okoliš. I samo jedno novo posađeno stablo pomaže učiniti boravak u gradu ugodnijim.
Iako često promatramo stabla prvenstveno kao ukras, njihova je uloga mnogo važnija. Ona stvaraju hlad, poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku i pomažu u borbi protiv sve češćih toplinskih valova. Upravo zato stručnjaci diljem svijeta ističu da je sadnja stabala jedan od najučinkovitijih načina prilagodbe klimatskim promjenama.
Zašto su gradovi topliji od okolice?
Fenomen poznat kao „urbani toplinski otok“ nastaje zato što asfalt, beton i građevinski materijali tijekom dana apsorbiraju sunčevu energiju, a zatim je polako otpuštaju tijekom večeri i noći. Zbog toga su gradska središta često nekoliko stupnjeva toplija od okolnih ruralnih područja.
Problem dodatno pogoršava nedostatak zelenih površina. Što je manje drveća, travnjaka i parkova, to se više topline zadržava u prostoru.
Kako stablo hladi okoliš?
Stabla rashlađuju okoliš na dva načina.
Prvi je stvaranje sjene. Krošnja sprječava da sunčeve zrake izravno zagrijavaju tlo, asfalt, automobile i zgrade.
Drugi je proces transpiracije. Tijekom toplih dana stablo kroz svoje listove ispušta vodenu paru u atmosferu. Za isparavanje vode potrebna je energija koja se uzima iz okoliša, čime se zrak prirodno hladi.
Zbog kombinacije sjene i transpiracije područje ispod krošnje stabla može biti osjetno ugodnije za boravak nego otvoreni prostor izložen suncu.
Koliko je hladnije ispod stabla?
Istraživanja pokazuju da temperatura zraka u sjeni razvijenog stabla može biti od 2 do 5 °C niža u odnosu na okolni prostor izložen suncu.
Razlike su još izraženije kada se promatra temperatura površina. Dok asfalt tijekom ljetnih dana može doseći temperaturu veću od 50 °C, u sjeni stabla njegova temperatura može biti niža i za više od 20 °C.
Zato su parkovi, drvoredi i zelene površine tijekom ljeta često najugodnija mjesta za boravak na otvorenom.
Koliko koristi donosi jedno stablo?
Odraslo stablo tijekom toplog dana može ispariti stotine litara vode. Na taj način djeluje poput prirodnog sustava za hlađenje koji ne troši električnu energiju.
Osim rashladnog učinka, jedno stablo donosi i brojne druge koristi:
- stvara hlad tijekom najtoplijeg dijela dana
- poboljšava kvalitetu zraka
- zadržava dio prašine i onečišćujućih čestica
- smanjuje buku u urbanim sredinama
- pruža zaklon pticama i korisnim kukcima
- povećava estetsku vrijednost prostora
Što je krošnja veća i gušća, to je njezin učinak na mikroklimu izraženiji.
Koja stabla pružaju najviše hlada?
Najveći rashladni učinak imaju vrste koje razvijaju široku i gustu krošnju. U našim krajevima među njima se ističu lipa, platana, javor, kesten, hrast, dud, katalpa.
Takva stabla mogu zasjeniti velik dio dvorišta, parkirališta ili ulice te značajno smanjiti zagrijavanje okolnih površina.
Sadnja stabala nije samo ukras
Kada posadimo stablo, ne dobivamo samo lijep prizor u vrtu ili ulici. Dobivamo prirodni klima uređaj koji desetljećima hladi prostor, poboljšava kvalitetu života i pomaže u ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
Zbog toga svako novo posađeno stablo predstavlja ulaganje u ugodniji, zdraviji i otporniji okoliš. Možda jedno stablo ne može promijeniti cijeli grad, ali tisuće stabala zajedno mogu stvoriti osjetnu razliku koju ćemo svi osjećati tijekom sve toplijih ljeta.