Svake se godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvca, koja nakon što “odsluže” svoje završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju, pretvore u kompost. Neki su se već odavno odlučili za umjetnu jelku koju svake godine nakon blagdana pospreme u ormar gdje spremno dočeka sljedeću godinu. No kod umjetne jelke ostat ćete uskraćeni za neodoljiv miris crnogorice kojim “prava” božićna jelka svake godine ispuni dom.
Danas, u vrijeme probuđene ekološke svijesti s pravom je “in” imati živo božićno drvce, koje nakon što vrijeme blagdana prođe možemo ili posaditi u vrtu, parku i sl. ili pak u tegli sačuvati za Božić sljedeće godine.
Kako se radi o živoj biljci, potrebno je voditi računa o nekim bitnim činjenicama kako bi drvce što “bezbolnije” podnijelo boravak u sebi neprimjerenom ambijentu – našem stanu.
Odabir drvca
Vrlo je važno odabrati zdravo, dobro razvijeno drvce. Pri tom ne pretjerujte u veličini. Prilikom odabira, drvo će nam se uvijek učiniti manjim no što stvarno jest. Sva drvca imaju otprilike jednaku korijensku balu, tako da manja drvca imaju bolje razvijen korijenov sustav. Ako planirate kupovinu drvca koje ćete nakon blagdana posaditi u vrtu, sagledajte uvjete koji vladaju u vašem vrtu i tek se tada odlučite za kupovinu određene vrste.
Obična smreka (Picea abies) za uspješan rast zahtjeva veliku vlagu zraka hladnija područja te kisela i humusom bogata tla. Ne podnosi zagađen zrak.
Običnoj jelki (Abies alba) potrebno je osigurati vapnenasto tlo bogato humusom. Iako ni ona ne podnosi zagađen zrak, a u našem će klimatu uspijevati bolje od obične smreke. Ljeti joj odgovara toplina, a zimi umjerena hladnoća.
Za koju god vrstu da se odlučite preporučljivo ju je kupiti neposredno pred unošenje u zatvoreno.
Kako se najljepši primjerci uvijek prvi prodaju, želite li na vrijeme osigurati svoj primjerak, do unošenja u stan ga držite u negrijanoj garaži, zimskom vrtu i sl.
Njega drvca u kući
Drvce u stanu ne bi smjelo biti duže od 10-ak dana. Kod izbora mjesta bitno je smjestiti ga dalje od izvora topline (idealna bi bila temperatura prostorije 15-18 stupnjeva C). Uslijed visoke temperature biljka prekida s razdobljem mirovanja, započinje rast novih izbojaka, koji se nakon iznošenja van lako smrznu.
Prije postavljanja na stalno mjesto, ispod lonca ili vreće (ako se radi samo o baliranom drvu) postavite podložak kako bi spriječili oštećivanje podova uslijed zalijevanja. Svakodnevno je potrebno provjeravati vlažnost supstrata. On ne smije biti presuh, ali ni previše vlažan.
Dobro je povremeno orošavati drvce, pogotovo ako je zrak u prostoriji presuh. Ovakvo božićno drvce ne bi valjalo opterećivati preteškim ukrasima, a svakako valja izbjegavati svijeće i prejake žaruljice. Prskanje umjetnim snijegom dovodi do začepljenja pora, a time nepovratno oštećujemo biljku.
Što nakon Božića?
Ukoliko se odlučite drvo posaditi u vrtu, najbolje bi bilo rupu iskopati već u jesen, a zemlju prenijeti na toplije mjesto, kako uslijed smrzavanja tla, sadnju ne bi morali odgoditi do proljeća. U toplijem klimatu gdje tlo rijetko ili nikada smrzne rupu možemo iskopati neposredno pred sadnju.
Rupa bi trebala biti nekoliko centimetara šira i 10-ak centimetara dublja od korijenske bale. U iskopanu jamu smjestimo biljku koju smo izvadili iz kontejnera. Korjensku balu samo malo razrahlimo rukama, a rupu ispunimo tlom koje smo obogatili supstratom za sadnju. Dodavanje gnojiva pri sadnji nije preporučljivo.
Nakon sadnje drvce dobro zalijemo, a okolno tlo malčiramo korom drveta ili borovim iglicama. Ukoliko je drvo posađeno na vjetrovitom mjestu dobro ga je privezati uz kolac kako se uslijed vjetra ne bi iskrivilo.
Ostavljamo li drvo u tegli do sljedeće godine, tada ga smjestimo na zaštićeno mjesto, a teglu obložimo zaštitnim materijalom zbog sprječavanja zamrzavanja. Moguće je drvce ukopati u tlo zajedno s teglom, uz često okretanje kako bi se spriječilo proraštanje korijena iz tegle u tlo.
Rezana drvca
Kada započne prodaja drvaca, tada se često nalazimo u nedoumici kakvo drvo kupiti. Šetamo među nabacanim jelkama, smrekama i koju god da uzmemo čini nam se kako naš izbor i nije baš najbolji. Trgovac će vas baš uvijek uvjeravati kako je baš ta idealna, kako ima pravilan raspored grana i sl. Prije kupovine obratite pozornost na nekoliko detalja.
Birajte drvo čvrstih grana koje će podnijeti teret ukrasa, svjećica. Provjerite svježinu drva na način da prelomite nekoliko iglica. Ako su iglice savitljive drvo je dobro, a ako se lome potražite drugo. Protresite drvo. Ako i nakon nekoliko trešnji s njega otpadaju iglice potražite drugo. Ovo je vjerojatno presuho. Kako ne bi ste nasjeli na priču kako kupujete jelku koja će se i najdulje održati svježa, a zapravo se radi o smreki, evo kako prepoznati o kojoj se vrsti radi.
Bodljikavu ili plavu smreku mnogi će vam podvaliti kao srebrni bor. Njene su iglice srebrno zelene boje, duge 2-3 centimetra. Bodljikave su, što ćete vjerojatno i sami osjetiti prislonite li ruku uz nju. Iglice obične smreke tamnozelene su boje, duge 1-2 centimetra, također zašiljene. U toplim uvjetima stana vrlo brzo opadaju pa njena kupovina i nije baš preporučljiva.
Obična jela ima 1,5-2 centimetra duge, sjajne tamnozelene iglice. S donje strane iglice imaju dvije bijele pruge. Iglice su pri vrhu tupe, tako da pri dodiru nećete osjetiti bockanje. Dugo zadržava iglice pa je najzahvalnija i za duži boravak u domu.
Nakon donošenja u kuću, drvo odrežite na potrebnu visinu. Preko svježeg reza drvo će upijati potrebnu vodu, te tako duže ostati svježe. Pričvrstite ga tako da pod postoljem uvijek bude posuda s vodom koju treba često nadolijevati. Ovisno o veličini drva, ono će dnevno popiti i do dvije litre vode. Na ovaj će način duže ostati svježe.