Magnolija

Proljeće u znaku magnolija

Svakog proljeća brojne vrtove preplave milijuni cvjetova ove omiljene biljke. Ovisno o sorti, magnolije su primjenjive u velikim, ali i malim vrtovima, na javnim površinama, u posljednje vrijeme čak i u drvoredima.

U rod magnolija spada više od 200 vrsta cvatućih listopadnih i zimzelenih grmova i stabala koji svoje porijeklo vuku iz Azije, Sjeverne Amerike odakle su se proširile diljem svijeta. Prema pronađenim fosilnim nalazima, magnolija je postojala prije nekoliko milijuna godina, a današnje je ime dobila po francuskom botaničaru Piereu Magnolu.

U kontinentalnom su dijelu češće listopadne magnolije, poput one zvjezdastog oblika cvijeta – „Magnolia stellata“ ili „Magnolia liliflora“ koje narastu do visine 2-5 metra, dok je u priobalju najčešća – velikocvjetna magnolija „Magnolia grandiflora“ koja može narasti i viša od 20 metara.

 

Uzgojni uvjeti

Iako je moguća njihova sadnja u skupinama s drugim drvećem, ipak njihova ljepota, naročito u vrijeme cvatnje, dolazi do izražaja ako su posađene samostalno.

Sade se na dubokim, dobro odvodnjenim tlima, kisele do neutralne reakcije, dok velikocvjetna magnolija podnosi tla alkalne reakcije što ju čini pogodnom uzgoju u priobalju gdje su tla upravo takva.

Uspijevaju na punom suncu ili na blago zasjenjenim područjima, a iako se mogu saditi u većem dijelu godine, preporučljiva je proljetna sadnja kada dolazi do bržeg proraštanja okolnog tla. Kako magnolija ima plitak korijen, biljke ne smijemo saditi preduboko, budući duboko posađene biljke najčešće brzo uginu ili u najboljem slučaju preživljavaju određeno vrijeme. Zbog plitkog korijenja, treba biti oprezan i kod kasnijeg okopavanja.

Ne podnosi presađivanje, pa je potrebno 3-5 godina kako bi se nakon biljke prilagodile novom staništu, te prvi put procvjetale.


Magnolije treba orezivati što je moguće manje, budući se nakon reza teško ponovno razrastu pa gube lijep oblik krošnje. Zato je preporučljivo tek orezati osušene grane kao i one koje nam smetaju, a ukoliko ipak provodimo drastičan rez treba to činiti odmah nakon cvatnje. Najjednostavniji način razmnožavanja je grebenicama ili margotiranjem u rano ljeto ili kasnu jesen, moguć je uzgoj i reznicama (drvenaste ili poluzelene, ovisno o sorti), ali i sjemenom što je dugotrajniji i manje uspješan postupak.

Magnolia grandiflora – velikocvjetna magnolija

Zimzeleno stablo visine do 30 m, promjera krošnje 4 – 8 m. Listovi su ovalni, kožasti, tamnozeleni i izrazito sjajni. Cvate od 5. mjeseca cvjetovima krem bijele boje, promjera 10 – 20 cm, ugodnog mirisa. Zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova, cvatnja se nastavlja kroz 6., 7. i 8. mjesec, a ponekad i dulje.

Sadi se ili kao soliterno stablo ili u skupinama. Najljepša je ukoliko grane sežu do samog tla, te stoga zbog svoje širine nije pogodna za sadnju u skučenim prostorima. Stabla, dok su još mlada, treba zaštititi od udara bure, dok odrasli primjerci dobro podnose i kratkotrajni mraz. Ova vrsta magnolije najčešća je u priobalnim vrtovima i na javnim površinama.

Magnolia liliflora, Magnolia stellata

Ove su dvije sorte magnolije primjerenije uzgoju u manjim vrtova, budući narastu oko 2-3 metra visine, a i krošnja je manje bujna. Česte su na kontinentu gdje u rano proljeće oduševljavaju svojom cvatnjom. M. stellata ili zvjezdasta magnolija cvjeta prva, prije listanja, već od sredine ožujka, a cvatnja se proteže do sredine travnja. Cvjetovi su najčešće bijeli, mirisni no na žalost kratkotrajni. Postoje i sorte ružičastih cvjetova.

Cvijet Magnolie liliflore podsjeća na čašku tulipana. Cvjeta kasnije od zvjezdaste magnolije, a cvjetovi su također kratkotrajni. No zbog cvatnje na starim i novim granama broj cvjetova po stablu je velik pa se u njima može uživati nekoliko tjedana.

 

Razmnožavanje grebenicama

Razmnožavanje grebenicamaNeke je vrste ukrasnog grmlja vrlo teško ili gotovo nemoguće razmnožiti sjemenom ili reznicama. Stoga u takvim slučajevima pribjegavamo nekim drugim tehnikama. Jedna od njih je grebeničanje. Idealno vrijeme je jesen ili rano proljeće, a na ovaj način možete razmnožiti magnoliju, rododendron, kameliju, jorgovan, ali i brojne druge vrste. Evo kako.

  1. Pri dnu grma odaberite jednu mlađu, dobro savitljivu granu.
  2. Pored grma iskopajte malen jarčić, u koji položite granu.
  3. Pričvrstite ju kolčićima u tlo na dubinu oko 15 cm. Rupu ispunite mješavinom vrtnog tla i treseta.

Za otprilike 6-12 mjeseci razviti će se korijenje na mladici, koju zatim rezom valja odvojiti od matičnog grma, te presaditi ili u teglu ili direktno u vrt.

Vrstama koje se teže zakorjenjuju, kakva je i magnolija, dobro je na nekoliko mjesta na grani prstenasto odstraniti koru čime se na tim mjestima pospješuje stvaranje kalusa i lakše zakorjenjivanje.

ruralno eu