Ljeto je razdoblje kada vrtovi, balkoni i terase izgledaju najljepše, ali upravo tada biljke prolaze kroz najveća opterećenja. Visoke temperature, užareno tlo i dugotrajna izloženost suncu mogu uzrokovati venuće, slabiji rast, manju cvatnju i smanjeni urod. Iako se često čini da je rješenje jednostavno, uspješno zalijevanje biljaka ljeti puno je složenije od toga.
Mnoge biljke tijekom toplinskih valova ne pate samo zbog nedostatka vode, već i zbog pregrijanog tla i korijena koji više ne mogu učinkovito obavljati svoju funkciju.
Kada je najbolje zalijevati biljke tijekom ljeta?
Vrijeme zalijevanja često je jednako važno kao i količina vode koju biljka dobije.
Najboljim se pokazalo zalijevanje rano ujutro, prije nego što sunce zagrije tlo i listove. U tom dijelu dana voda ima dovoljno vremena prodrijeti do korijena, a biljka tijekom dana raspolaže potrebnom zalihom vlage.
Večernje zalijevanje također može biti dobro rješenje, osobito tijekom dugotrajnih vrućina. Međutim, treba izbjegavati često prskanje lišća jer dugotrajna vlaga može pogodovati razvoju pojedinih biljnih bolesti.
Zalijevanje tijekom najtoplijeg dijela dana nije idealno jer značajan dio vode isparava prije nego što dospije do korijena.
Što se događa s biljkom tijekom toplinskog stresa?
Kada temperature zraka prijeđu 30 °C, a osobito tijekom toplinskih valova, biljka počinje ubrzano gubiti vodu kroz listove.
Kako bi smanjila gubitke, zatvara puči, sitne otvore na površini lista kroz koje izmjenjuje plinove i vodenu paru. Time se smanjuje isparavanje, ali istodobno usporavaju fotosinteza i rast.
Ako takvo stanje traje dulje vrijeme, biljka troši vlastite zalihe energije, usporava razvoj novih listova i cvjetova, a kod povrtlarskih kultura može doći do slabijeg zametanja plodova ili njihovog zaostajanja u rastu.
Zbog toga biljka ponekad izgleda klonulo čak i kada u tlu još uvijek ima dovoljno vlage.
Zašto su biljke u teglama posebno osjetljive?
Biljke posađene u vrtu imaju pristup većem volumenu tla koje se sporije zagrijava i sporije gubi vlagu. Kod biljaka u posudama situacija je potpuno drugačija.
Tegla izložena suncu može se tijekom ljetnog dana zagrijati na vrlo visoke temperature, osobito ako je izrađena od tamne plastike. Tada se zagrijava i supstrat u kojem se nalazi korijen.
Korijenov sustav biljke najosjetljiviji je upravo na temperaturne ekstreme. Kada temperatura supstrata postane previsoka, korijen slabije upija vodu i hranjive tvari, a biljka pokazuje znakove stresa, bez obzira na to koliko često je zalijevamo.
Upravo zato biljke u teglama tijekom ljeta zahtijevaju znatno više pažnje od onih posađenih u vrtu.
Zašto biljka ponekad vene i nakon zalijevanja?
Mnogi vrtlari primijete da biljka ostaje klonula čak i nakon što su je obilno zalili.
Razlog često nije nedostatak vode, nego pregrijan korijen. Kada je supstrat dugo izložen visokim temperaturama, korijen ne može odmah normalno funkcionirati. Biljci je potrebno određeno vrijeme da ponovno uspostavi ravnotežu između gubitka i usvajanja vode.
Zbog toga je uvijek bolje spriječiti pregrijavanje nego pokušavati sanirati posljedice tijekom najtoplijeg dijela dana.
Koliko vode biljkama zaista treba?
Jedna od najčešćih pogrešaka je svakodnevno površinsko zalijevanje. Takav način navodnjavanja vlaži samo gornji sloj tla, dok korijen ostaje plitko pri površini gdje se zemlja najbrže suši.
Puno je učinkovitije zalijevati rjeđe, ali obilnije. Na taj način voda prodire dublje u tlo, a korijen raste prema nižim slojevima gdje se vlaga dulje zadržava.
Biljke s razvijenim i dubokim korijenovim sustavom znatno bolje podnose sušna razdoblja i visoke temperature.
Kako smanjiti posljedice ljetnih vrućina?
Najvažnije je sačuvati vlagu u tlu i spriječiti pregrijavanje korijena.
Malčiranje tla organskim materijalima poput slame, sijena ili usitnjene kore može značajno smanjiti isparavanje vode. Kod biljaka u posudama korisno je koristiti svjetlije tegle koje se manje zagrijavaju ili ih tijekom najtoplijeg dijela dana djelomično zasjeniti.
Takve jednostavne mjere često imaju veći učinak od dodatnog zalijevanja.