Korisni savjeti

Pravilnom gnojidbom do uspjeha

Za nesmetan rast i razvoj biljaka najvažniji su elementi dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Dušik je nužan za rast listova i izboja, fosfor utječe na razvoj cvjetova, dok kalij djeluje na dozrijevanje plodova i pojačava otpornost biljke na hladnoću.

posadi sam

Često puta u praksi možemo čuti brojne vrtlare amatere kako se žale na slabu cvatnju, slab prinos povrtnih ili voćarskih kultura. Po mišljenju većine njih uzrok tomu leži u nekvalitetnom sadnom materijalu, sjemenu. Rijetki će ipak pomisliti kako je vjerojatan uzrok nedostatak hranjiva, bez kojeg biljka ne može kvalitetno rasti.

Svakodnevnim ubiranjem plodova u povrtnjaku, redovitom košnjom travnjaka ili orezivanjem drveća i grmlja, nepovratno odnosimo i velik dio hranjivih tvari koje je biljka crpila iz tla. Ako u tlo ne unosimo nove količine hranjiva, jasno je kako će se ono s vremenom potpuno iscrpiti, a biljke posađene na takvom tlu vrlo će brzo uginuti, ili će u najboljem slučaju tek preživljavati. Zato je tlo potrebno redovito obogaćivati hranjivima, dodavanjem mineralnih ili organskih gnojiva.

Za nesmetan rast i razvoj biljaka najvažniji su elementi dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Dušik je nužan za rast listova i izboja, fosfor utječe na razvoj cvjetova, dok kalij djeluje na dozrijevanje plodova i pojačava otpornost biljke na hladnoću.

Uz ova, tzv. makrohranjiva, biljkama su nužna i mikrohranjiva, primjerice željezo, bor, molibden, cink i druga.

Mineralna gnojiva

Mineralna ili kako ih volimo zvati, umjetna gnojiva, sadrže osnovne elemente važne za razvoj biljaka – dušik, fosfor i kalij, a neke formulacije i određene količine mikrohranjiva. Kompleksna mineralna gnojiva u trgovinama dolaze u različitim formulacijama koje označavaju postotke pojedinih hranjiva (NPK 15:15:15, 10:20:30 i sl.). Mogu biti u granulama, prahu ili u tekućem obliku. I dok su ona u granulama ili prahu biljci raspoloživa tek nekoliko dana nakon primjene, tekuća gnojiva biljka može koristiti odmah. Zato se ona i koriste za brzo rješavanje određenih simptoma.

Mineralna gnojiva primjenjujemo kod osnovne obrade tla, odnosno kod prihranjivanja biljaka. Prednost je kompleksnih gnojiva što su lako topiva u vodi pa ih biljke brzo mogu početi iskorištavati. Ukoliko je gnojivo primijenjeno u fazi mirovanja (zimi), biljke ga ne mogu koristiti, te se ono oborinama ispire u dublje slojeve tla i postaje biljkama nepristupačno. Zato prvu prihranu mineralnim gnojivima obavljamo u proljeće, nakon što biljke započnu s vegetacijom.

Postoje i kompleksna mineralna gnojiva s produženim djelovanjem, koja se u prodaji nalaze posljednjih nekoliko godina, i sve su popularnija.

Prednost je ovih gnojiva što se dodaju u proljeće zajedno sa sadnjom, a granule obavijene specijalnom smolom, tijekom cijele sezone otpuštaju male količine hranjiva čime se izbjegava tjedno prihranjivanje.

Organska gnojiva

Organska gnojiva, poput komposta, stajskog gnojiva ili koštanog brašna nemaju toliko hranjivih tvari kao mineralna gnojiva, no vrlo su važan čimbenik plodnosti tla. Ova gnojiva nisu toliko brzog djelovanja, već su namijenjena u prvom redu dugoročnoj ishrani biljaka. Da bi ona postala pristupačna biljkama, veliku ulogu imaju mikroorganizmi tla koji ga moraju preraditi u spojeve koji su biljkama lako pristupačni. Za razliku od mineralnih gnojiva, organska se mogu primjenjivati veći dio godine, budući je potrebno određeno vrijeme da mikroorganizmi tla ista učine biljkama pristupačnim.

Primjena gnojiva

Kao što je već ranije rečeno, gnojiva primjenjujemo ovisno o godišnjem dobu, vrsti biljke, tipu tla, u količinama koje su zavisne o starosti biljke.

Tako ukrasni vrt u pravilu treba mnogo manje gnojiva nego primjerice voćnjak. Odrediti točnu količinu gnojiva koju pojedinom tlu treba dodati nije jednostavno. Organskih gnojiva u pravilu možemo dodati u velikim količinama, budući sadrže male količine hranjiva, dok mineralna gnojiva uvijek doziramo s oprezom.

U proljeće nakon kretanja vegetacije dodajemo gnojiva koja će biljkama omogućiti brz početan rast. Početkom ljeta biljke prihranjujemo prvi put, a još jednu prihranu obavljamo u kolovozu. Za svaku gnojidbu koristimo određeno gnojivo. Tako u proljetnoj gnojidbi dodajemo ono sa većim udjelom dušika u odnosu na fosfor i kalij. Ljetne prihrane za cvjetne vrste trebaju sadržavati više fosfora, a kod prihrane u kolovozu dodajemo gnojiva koja sadrže veći udjel kalija kako bi se biljke na vrijeme pripremile za nadolazeći hladni period. U slučaju akutnog nedostatka određenog hranjiva, uvijek možemo brzo reagirati folijarnom prihranom (preko lista).

Kao što nije dobro da biljke oskudijevaju u pojedinom hranjivu, isto tako nije dobro ni da ga imaju previše. Prevelike količine biljci dostupnih hranjiva dovode do mnogih poremećaja.

Gnojidba lončanica

Budući se nalaze zasađene u maloj količini tla, one brzo iscrpe sve zalihe hranjiva. U pravilu, oko mjesec dana nakon sadnje, ljetne balkonske vrste nije potrebno prihranjivati budući se u svježem supstratu nalazi dovoljno hranjiva za početni rast. Nakon toga biljke prihranjujemo jednom u dva tjedna tekućim hranjivima koja imaju brzo djelovanje. Ako ovo prihranjivanje želimo izbjeći, u proljeće usporedo sa sadnjom dodajemo sporoopuštajuća gnojiva.

Ruže

Ruže zahtijevaju nekoliko prihrana tijekom razdoblja rasta. Prva prihrana je u proljeće. Drugi ih put gnojimo u lipnju nakon cvatnje, a u rujnu dodajemo hranjivo sa više kalija. Dušična gnojiva prestajemo dodavati krajem lipnja, kako bi mladi izboji do zime stigli odrvenjeti. Osim mineralnim gnojivima, tlo oko ruža je svakog proljeća dobro obogatiti i organskim gnojivima (kompostom).

Cvatući grmovi

Kako grmlje razvija dubok korjenov sustav, ono je u mogućnosti crpiti hranjiva i iz dubljih slojeva.

Zato je tlo oko drveća i grmlja dovoljno u proljeće obogatiti zrelim kompostom.

No i među grmljem ima razlika kada je gnojidba u pitanju. Rododendron, na primjer zahtjeva kiselo tlo, pa za njihovu gnojidbu koristimo posebna gnojiva koja neutraliziraju vapnenasta tla. Ista gnojiva upotrijebit ćemo i za kameliju, hortenziju i druge biljke koje preferiraju kisela tla.

Simptomi nedostataka osnovnih hranjiva

Dušik

Kod kroničnog nedostatka dušika (N) boja listova se mijenja u svijetlo zelenu do žutu, smanjena je lisna površina. Cijela je biljka općenito lošeg izgleda.

Kalij

Nedostatak kalija najprije je vidljiv na starom lišću, na čijim se rubovima pojavljuju opržotine koje kasnije posmeđe. I uslijed nedostatka kalija biljke slabije rastu.

Fosfor

I nedostatak fosfora najuočljiviji je na starom lišću. U početku nedostatka fosfora lišće poprima modrozelenu boju. Kasnije lišće zbog tvorbe crvenog pigmenta antocijana poprima razne nijanse crvene boje. Kod dugotrajnog nedostatka listovi postaju tamno brončani, a nastaju i opržotine.

Dobro je znati

talog kave i kora banane oplemenit će vrtno tlo

Usitnjena kora banane pomiješana s tlom djeluje kao izvrsno gnojivo budući sadrži velike količine kalija i šećera. Kao prirodno gnojivo možete iskoristiti i ljuske jajeta koje ste ostavili da se u vodi namaču nekoliko dana.

I ostaci kave u malim količinama mogu biti izvrsno gnojivo za cvijeće. Naime, u ostacima kave nalaze se velike količine kalija koje će itekako dobro doći svakoj biljci.

U vrijeme kada na gredici nema ničeg zasađenog, dobro je posijati neku od grahorica koje će tlo učiniti rahlijim, a ujedno će ga i obogatiti dušikom. Dobar su izbor inkarnatka (Trifolium), grahorica (Vicia sativa), bob (Vicia faba) ili esparzeta (Onobrychis vicifolia).